Predsjednik Mesić drugi puta promatrač - Arhiva - Javno - Aktualno - Hrvatska

Petnaesti samit nesvrstanih zemlja održava se u egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeik, a predsjednik Mesić također sudjeluje, kao promatrač.

Petnaesti samit nesvrstanih na kojemu kao gost sudjeluje i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvoren je u srijedu u Šarm el Šeiku, pozdravnim govorom domaćina skupa egipatskoga predsjednika Hosnija Mubaraka.

- Glavni izazov koji leži pred nesvrstanima je prilagođavanje novim uvjetima koji vladaju u međunarodnoj zajednici - rekao je Mubarak tom prilikom.

U ovim kritičnim vremenima moramo gledati na osnovna načela nesvrstanosti, kako bismo odgovorili na te izazove

glavni tajnik UN-a Ban ki-Moon

Na samitu u egipatskom ljetovalištu na Crvenom moru okupila su se izaslanstva iz 118 zemalja članica Pokreta nesvrstanih, te zemalja promatrača među kojima je i Hrvatska, a među njima je šezdesetak predsjednika država i vlada.

Mubaraku je predsjedanje Pokretom predao kubanski čelnik Raul Castro, koji je ocijenio da je snaga Pokreta nesvrstanih 'u moći postizanja konsenzusa golemoga broja zemalja"''.

Na samit sudjeluje i glavni tajnik UN-a Ban ki-Moon, koji je ocijenio kako su se 'uvjeti u svjetskoj politici dramatično promijenili i da se svijet suočava sa složenom krizom koja prijeti globalnoj sigurnosti".

Hrvatska drugi put na sastanku

Mesić drugi put sudjeluje na sastanku na vrhu nesvrstanih, pošto je na prošlom samitu u Havani na Kubi 2006. sudjelovao kao prvi hrvatski predsjednik države ili vlade nakon

stjecanja neovisnosti.

Temelji Pokreta postavljeni su 1956. godine na Brijunima, na sastanku tadašnjih čelnika Jugoslavije, Indije i Egipta, Josipa Broza Tita, Jawaharlala Nehrua i Gamala Abdela Nasera, a Pokret nesvrstanih je službeno osnovan na Prvom summitu u Beogradu pet godina kasnije.

Tada je bio jedini šef države među državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, a u Šarm el Šeiku su na razini predsjednika zastupljene BiH, Srbija i Crna Gora.

Kako se očekuje Mesić bi na rubu samita trebao održati niz neslužbenih susreta s vođama pojedinih izaslanstava, te bi u četvrtak u radnom dijelu sastanka trebao održati govor u kojem će iznijeti svoju ocjenu sadašnjega stanja u svijetu, te uloge i mjesta nesvrstanih zemalja u promijenjenim međunarodnim uvjetima.

Pokret okuplja 118 članica

Pokret nesvrstanih danas okuplja 118 zemalja članica, te 16 zemalja koje imaju status promatrača. Članice su gotovo sve afričke te većina azijskih i latinskoameričkih zemalja, a od europskih punopravna je članica jedino Bjelorusija.

Osim Hrvatske status promatrača ima još 15 zemalja, među kojima su Kina, Brazil, Meksiko, Srbija i Bosna i Hercegovina.

Budući da je nastao kao odgovor zemalja u razvoju na hladnoratovsku blokovsku podjelu svijeta, taj je pokret morao nakon hladnoga rata i pada Berlinskog zida preispitati svoju ulogu u međunarodnim odnosima.

U svojoj povijesti Pokret se zauzimao za suradnju i jedinstvo među svojim članicama, ali sama njegova veličina i raznolikost interesa zemalja članica često su onemogućavali konkretnije zajedničko djelovanje, pa mu je utjecaj u međunarodnoj politici bio ograničen i u vrijeme hladnog rata, a osobito u zadnja dva desetljeća.

Pri tome je uvijek naglašavao svoje temeljne vrijednosti, poput poštivanja suverenosti nacionalnih država, nemiješanja u unutarnje poslove, te borbe protiv imperijalizma i kolonijalizma.

Pitanje je, međutim, koliko u današnjem svijetu ta načela mogu pridonijeti jačanju položaja nesvrstanih zemalja u međunarodnoj politici i u odnosima s razvijenim zemljama.

Nesvrstani su danas žarište svoje politike premjestili s političkih na socijalne i gospodarske teme, zauzimajući se za jačanje uloge siromašnijih zemalja u svjetskoj gospodarskoj politici, te za ograničavanje utjecaja globalizacije na porast siromaštva i nejednakosti u svijetu.