Presuda Europskog suda: Križ može i u hrvatske škole

Sveta Stolica je sa zadovoljstvom primila vijest o odluci Europskog suda za ljudska prava koji odobrava isticanje križa u talijanskim državnim školama, izjavio je šef vatikanskog ureda za tisak, otac Federico Lombardi, te naglasio kako je riječ o povijesnoj odluci.  Europski sud za ljudska prava prihvatio je žalbu talijanske vlade na odluku od 3. studenoga 2009. kojom se tražilo od Italije da se otklone križevi iz školskih učionica jer da se s njima krši vjerska sloboda. Sada je Veliko vijeće (Grand Chambre) Europskog suda sa 15 glasova „za“ i dva „protiv“ preokrenulo raniju odluku i prihvatilo žalbu talijanske vlade, te izjavilo kako „prisutnost toga simbola u učionicama ne krši pravo roditeljima da odgajaju djecu prema vlastitim uvjerenjima, niti pravo učenicima na slobodu mišljenja, savijesti i religije“.

Naime, prethodno je sud bio prihvatio žalbu talijanske državljanke finskog podrijetla, Sole Lautsi, koja se obratila Europskom sudu nakon što je talijansko sudstvo odbacilo njezine pritužbe zbog križeva u školama. Sole Lautsi drži kako križ u školama krši vjersku slobodu.

Odluka Europskog suda za ljudska prava sada vrijedi za svih 47 zemalja Vijeća Europe (Council of Europe), dakle i za Hrvatsku. Vijeće Europe je, praktički, pas čuvar ljudskih prava.

„Križ predstavlja vjerski, kulturni i identifikacijski simbol i zbog toga nije nikada poprimio prisilnu valjanost. To je simbol suglasja u društvu, kakvo je europsko, bez obzira na kršćansku tradiciju“, objašnjavaju suci svoju odluku.

Osim što Vatikan ističe kako je „vračeno povjerenje u Europu“, zadovoljstvo odlukom Europskog suda posebno naglašavaju predstavnici talijanske vlade. Ministrica obrazovanja Mariastella Gelmini govori o „velikoj pobjedi“ u obrani simbola povijesti i kulturnog identiteta „talijanskog naroda“.

„Križ predstavlja vrijednosti kršćanstva na kojima se temelji europska kultura i zapadna civilizacija“, dodaje Gelmini, a ministar vanjskih poslova Franco Frattini dodaje kako je pobjedio „europski pučki osjećaj“, jer sudska odluka predstavlja „glas građana u obranu vlastitih vrijednosti i identiteta“.