Presude Gotovini, Čermaku i Markaču 15. travnja

Tri godine od početka suđenja, hrvatski generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač saznat će kako im je presudilo raspravno vijeće haaškog suda. Vijeće u sastavu predsjedavajući, Alphons Orie (Nizozemska), Uldis Kinis (Latvija) i Elizabeth Gwauza (Zimbabwe) obavijestilo je strane u postupku da je odlučilo presudu u slučaju “Gotovina i ostali” izreknuti u petak, 15. travnja 2011. u 11 sati. Do tog trenutka Gotovina će u pritvoru već provesti 5 godina i četiri mjeseca, Markač otprilike godinu dana manje, Čermak godinu i pol.

Suđenje je počelo 12. ožujka 2008., završilo 1. rujna 2010. Tužiteljstvo je izvelo 81 svjedoka, a obrane trojice generala ukupno 57 svjedoka (za Gotovinu 25, 19 za Čermaka i 13 za Markača). Suci su sami pozvali svojih 7 svjedoka. Počelo je nervozno (nakon rata obrana i smjene glavnih odvjetnika Markača i Čermaka), tako i završilo (nervozom tužiteljstva zbog tzv. topničkih dnevnika). Obrane koje vode Luka Mišetić (Gotovina), Goran Mikuličić (Markač) i Steven Key (Čermak) bile su, nakon završnih riječi početkom rujna 2010. zadovoljne obavljenim poslom za svoje branjenike.

Očekivalo se da će presuda generalima biti izrečena još u prosincu, no došlo je do odgode, navodno stoga što je nekolicina sudaca bila angažirana i na drugim suđenjima. Hrvatska javnost napeto očekuje te presude, pogotovu stoga što su tužitelji zatražili drakonske kazne za trojicu poznatih i u RH popularnih generala, optuženih da su nakon Oluje proveli etničko čišćenje Srba, te da su krivi za ubojstva ili prikrivanje, kao i za sudjelovanje u tzv. udruženom zločinačkom pothvatu.

Tužitelji su za Gotovinu zatražili 27 godina zatvora, 23 godine za Markača i 17 godina za Čermaka (ukupno 67 godina). Presude će zacijelo imati posljedice i na RH, jer će predstavljati haašku istinu, ne samo o generalima, nego i o Oluji. Ipak, bit će to prvostupanjska presuda...

Do odluka o žalbi može proći još 12, pa i do 18 mjeseci

Presuda, koju će generali čuti 15. travnja, bit će prvostupanjska. Prema haaškoj praksi, na takve presude učestalo se žale, bilo branitelji, bilo tužitelji, ili i jedni i drugi. Potom, donošenje odluka o drugostupanjskim presudama može potrajati 12, pa i više, do 18 mjeseci. Prema izlaznoj strategiji Tribunala sva bi suđenja trebala biti završena 2012. (osim R. Karadžiću, 2014.). U eventualno izrečene kazne zatvora, optuženicima se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, a u praksi, ako je time već premašeno dvije trećine kazne, bivaju uvjetno pušteni na slobodu.