Prirodne katastrofe utječu na ekonomsku i političku stabilnost

Prirodne nepogode i katastrofe uvelike utječu i na gospodarsku i političku stabilnost zemalja i stoga je i za Hrvatsku važno da investira u nacionalne službe poput Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) u cilju smanjivanja rizika od vremenskih nepogoda i jačanja pripremljenosti za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena, izjavio je u četvrtak Ivan Čačić, ravnatelj hrvatskog Državnog meteorološkog zavoda (DHMZ) i stalni predstavnik RH pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).

Čačić se novinarima obratio nakon što je u Zagrebu predstavljen početak projekta "Jačanje otpornosti na prirodne nepogode na zapadnom Balkanu i Turskoj" čiji su nositelji Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNISDR) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Radi se o dvogodišnjem 2,2 milijuna eura vrijednom projektu koji se financira iz europskog programa IPA-a 2010., a krajnji korisnici su, uz Hrvatsku, Albanija, BiH, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo i Turska, zemlje koje redovito zahvaćaju prirodne nepogode poput valova vrućine ili polarne hladnoće, poplava, suša, šumskih požara i potresa. Koordinator projekta za Hrvatsku je DUZS.

"Moramo se prilagoditi klimatskim promjenama, moramo investirati u službe jer to znači dugoročno ulaganje u prevenciju i sigurnost....ekstremeni vremenski uvjeti utječu na gospodarstva, a time na gospodarsku i političku stabilnost zemalja", kazao je Čačić, podsjetivši na sedmomjesečnu sušu koja je zadala veliki udarac poljoprivredi, a time i proizvodnji hrane.

Voditeljica Europskog regionalnog ureda UNISDR-a Paola Albrito je također istaknula važnost preveniranja prirodnih katastrofa, uz ocjenu da "ulaganje u prevenciju znači ulaganje u živote i održivi razvoj".

Po njezinim riječima, jedan uloženi dolar u borbu za smanjivanje rizika od prirodnih katastrofa znači sedam spašenih života.

"Osim ljudske, to ima i ekonomsku dimenziju....unazad 15 godina ova je regija uslijed prirodnih katastrofa izgubila 27 milijardi dolara", rekla je Albrito. Glavni tajnik WMO-a Michel Jarraud u priopćenju je, uoči predstavljanja projerkta u Zagrebu, podsjetio da "vrijeme, klimatski i vodeni ciklusi ne poznaju granice".

Louisa Vinton, koordinatorica UNDP-a za Hrvatsku, istaknula je i važnost podizanje svijesti građana o odgovornom ponašanju s čime treba početi još u ranoj dobi. Time bi se, kazala je, izbjegli brojni devastirajući požari uzrokovani ljudskim nemarom.

"Zajednice također moraju preuzeti svoj dio odgovornosti kada su u pitanju prirodne katastrofe", kazala je Vinton, pojašnjavajući da je uz prevenciju također važno raditi i na "pripremljenosti" reagiranja stanovništva u trenutku prirodne katastrofe.

Mora postojati, dodala je, "povezanost i koordinacija lokalnih i regionalnih službi s nacionalnim tijelima".

Predstavnici nacionalnih službi za upravljanje u slučaju prirodnih nepogoda te nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi zemalja korisnica projekta su složni da će projekt ne samo ojačati nacionalno upravljanje rizicima od nepogoda već i znakovito poboljšati regionalno umrežavanje i jačanje prekogranične suradnje u upravljanju rizicima od prirodnih katastrofa.

U priopćenju UNISDR-a i WMO-a dodaje se da će projekt također pomoći integraciji zemalja zapadnog Balkana i Turske u europske meteorološke infrastrukture. (Hina)