Privatni Glas Istre pomoć dobivao iz javnih tvrtki - Istra i Primorje - Regije - Hrvatska

Istarska dnevna novina grca u milijunskim dugovima, a djelatnicima su na potpisivanje dani ugovori za nove tvrtke mimo Kolektivnog ugovora.

Zbog dugovanja koja iznose, za sada priznatih, 110 milijuna kuna, tvrtka Glas Istre, izdavač istoimenog dnevnika, poslovanje će nastaviti preko tvrtki kćeri, Glas Istre Trgovina d.o. o. i Glas Istre Novine d.o.o, o čemu je izvijestio Albert Faggian, koji preuzima vođenje tvrtke, piše iPress.

Faggian je uz to napomenuo kako je moguće da potraživanja ima još, a do kraja ožujka na naplatu dolazi više od 20 milijuna kuna potraživanja.

Zasad je poznato kako je pulski Vodovod posudio je Glasu Istre pola milijuna kuna, a Istarski vodovod u nekoliko navrata više milijuna kuna. Zanimljivo bi bilo znati koliki je dio proračunskog novca potpomognut rad privatnog medija i zbog čega, kakvo je osiguranje naplate te je li koja kuna do sada uopće vraćena. Osim toga, ne bi bilo čudno da se i Europa zainteresirati za milijunske transfere porečke Veletržnice koja je građena uz potporu talijanske vlade i triju europskih regija.

Predsjednik uprave Željko Žmak izvijestio je djelatnike da je sadašnja teška situacija rezultat krivih poslovnih odluka, te da Faggian, trenutno vlasnik 12 posto udjela u Glasu Istre, dobiva mandat od Uprave da sredi poslovanje.

Žmak, koji se inače nalazi u upravi Puljanke-Brionke, koja i sama ima poslovnih teškoća najavio je da će zaposlenicima kojih je više od 400, od ponedjeljka ponuditi nove ugovore o radu s plaćom umanjenom za 20 posto. Kazao je i kako otkaza neće biti, dok će se dugovi Glasa Istre nastojati vratiti. Faggian je obrazložio da su najveća dugovanja nastala zbog kupovine nekretnina, odnosno zemljišta, uključujući i stanovito zemljište na Pagu.

Djelatnici se nakon sastanka održanog u srijedu konzultiraju s odvjetnicima kako bi donijeli odluku o novim ugovorima o radu, jer, novi ugovori neće biti podložni odredbama iz Kolektivnog ugovora te u slučaju eventualnih otkaza u budućnosti, zaposleni neće imati radna prava na istoj razini kao i do sada, pa ni pravo na otpremninu po godinama staža, piše iPress.

Čak 33 posto upitnih udjela kupio Mirko Cetinski

Upitno je i vlasništvo u tvrtki Glas Istre d.o.o. za čijih je 33 posto udjela kupljenih od malih udjelničara tvrtka Arting radio Mirka Cetinskog platila 1,8 milijuna eura, piše iPress. Novi vlasnik, u pozadini kojeg je navodno poduzetnik Danko Končar, nije se zbog protivljenja uprave Glasa Istre još upisao u Knjigu udjelničara, a nastavkom poslovanja preko tvrtki kćeri pretrpio bi izravnu štetu.

Upitno je je li navedenih 110 milijuna kuna jedini dug koji su uprava Glasa Istre i povezane tvrtke – Parting Istra, Nezavisna istarska televizija i Mehanika, uspjele učiniti u proteklih nekoliko godina, a na sastanku u redakciji bilo je uočljivo da se krivica za loše poslovanje kani pripisati donedavnom potpredsjedniku uprave Đaniju Bažonu, koji je nedavno počinio samoubojstvo.

Poslovi s HPB-om i Hypo Alpe Adria Bankom

Nezavisna istarska televizija, čiji su direktori Predrag Škuljević i Gordana Restović, a članovi Nadzornog odbora Đani Bažon, Željko Žmak i Vinko Dražić zadužena je kreditom Hrvatske poštanske banke u iznosu od 11 milijuna kuna.

Kreditom je stanovita tvrtka Elektronički medijski centar u travnju 2008. godine, samo dva mjeseca nakon što je osnovana, od tvrtke Parting Istra u vlasništvu Škuljevića kupila 85 posto NIT-a, a HPB se osigurala založnim pravom nad dva udjela ukupne vrijednosti 8,2 milijuna kuna.

Mehanika d.o.o. čiji je osnivač Parting Istra, a direktori Ivan Trošt i Predrag Škuljević, ima upisan temeljni kapital od 1,97 milijuna kuna. Preko Mehanike, kao vlasnika zemljišta, izgrađena je stambena zgrada u Ulici Andrije Kačića Miošića 4 u Puli na kojoj je upisano založno pravo Hypo Alpe-Adria banke u visini od 4,35 milijuna eura. Založno pravo nije skinuto, iako je veći dio stanova prodana, a kupci zbog te hipoteke ne mogu upisati vlasništvo u zemljišne knjige. Također, tvrtka Mehanika od svibnja 2009. godine ima i upisanu ovrhu radi namirenja dugova tvrtki Dario Kop iz Vodnjana, koja onemogućuje raspolaganje zaplijenjenim 100-postotnim udjelom.

Đani Bažon

Photo iPress

Dario Kop kazao je kako je ovrha određena zbog novčane pozajmice u visini od 5 milijuna kuna, prije oko tri godine, koja je s kamatama narasla na oko 6,5 milijuna kuna te se ne može skinuti dok se potraživanja namire.

Dizanje kredita kod banke koja bilježi gubitak

Mehanika je također i vlasnik zemljišta preko puta navedene zgrade, gdje je planirana izgradnja tzv. Istarskog medijskog centra, gdje bi bile redakcije Glasa Istre, NIT-a i Radio Maestrala. Gradnja zbog nedostatka novca stoji, a u tijeku su pregovori za podizanje kredita kod Banke Kovanica u visini od 40 milijuna kuna, iako je javno obznanjena vrijednost Centra 28 milijuna kuna.

Direktorica Banke Kovanica je Radojka Olić, ranije članica pa predsjednica Uprave Hypo Alpe-Adria banke, a Banka Kovanica, je jedna od devet banaka u Hrvatskoj koje su 2009. godinu završile s gubitkom.

Građane bi, piše portal, u cijeloj nedovršenoj priči, najviše trebala brinuti sprega politike, kriminala i medija pokrivena 'neučinkovitim' pravosuđem.

Javne tvrtke pomagale privatnom mediju

Naime, u dugovanjima Glasa Istre značajan udio u visini od navodno 24 milijuna kuna čini novac iz javnih poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Istarske županije, što ne bi bilo moguće bez naloga iz samog političkog vrha.

Zasad je poznato kako je pulski Vodovod posudio je Glasu Istre pola milijuna kuna, a Istarski vodovod u nekoliko navrata više milijuna kuna.

Zanimljivo bi bilo znati koliki je dio proračunskog novca potpomognut rad privatnog medija i zbog čega, kakvo je osiguranje naplate te je li koja kuna do sada uopće vraćena.

Osim toga, ne bi bilo čudno da se i Europa zainteresirati za milijunske transfere porečke Veletržnice koja je građena uz potporu talijanske vlade i triju europskih regija.