Pročitajte kako je PDV reguliran u zemljama članicama EU

Porezi su najznačajniji izvor prihoda svake države od kojih se prikupi od 25%  do 75%  državnog proračuna. PDV u hrvatskom proračunu čini 37% prihoda. Poreze plaćaju fizičke i pravne osobe uplatom direktnih ili indirektnih poreza.  Direktni porezu su porez na dohodak, porez na dobit i porez na imovinu, a indirektni porez na promet, porez na dodanu vrijednost i trošarine. Ostali izvori prihoda države su doprinosi, carine, takse, naknade i javni dug.

Europska unija ima za cilj harmonizaciju poreza u sklopu zajedničke porezne politike. Indirektno je oporezivanje definirano Ugovorom o funkcioniranju EU dok se direktni porezi ne spominju izrijekom u osnivačkom ugovoru, stoga njihova harmonizacija nailazi na brojne zapreke. Nekoliko je ciljeva koje treba riješiti harmonizacijom poreza. Jedan od njih je sprečavanje dvostrukog oporezivanja i izbjegavanja plaćanja poreza. Dvostruko oporezivanje predstavlja situaciju u kojoj je jedan porezni obveznik dužan plati isti ili sličan porez poreznim vlastima dviju država. Dvostruko oporezivanje diskriminira porezne obveznike, narušava načelo ravnomjernosti u raspodjeli poreznog tereta, i narušava načelo pravednosti u oporezivanju.

Kako bi se otklonilo ili ublažilo dvostruko oporezivanja svaka zemlja može sklopiti bilateralne ili multilateralne ugovore za izbjegavanje međunarodnog dvostrukog oporezivanja. Isti ugovori ujedno služe kako bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza fizičkih ili pravnih osoba koje žive i rade u dvjema različitim zemljama EU.

Značajan napredak u harmonizaciji porezne politike postignut je na polju indirektnih poreza, odnosno poreza na dodanu vrijednost. Harmonizacija se ogleda u preporučenoj standardnoj stopi PDV-a koja iznosi 15%, te u minimalnoj sniženoj stopi PDV-a koja ne bi trebala biti niža od 5%. Najviši PDV uvela je Mađarska u studenom 2011. po stopi od 27%. Evo još nekoliko primjera iz zemalja članica EU. Slovenija kao zemlja članica EU primjenjuje dvije stope PDV-a, opću stopu 20% i sniženu 8,5%.

Snižena stopa PDV-a primjenjuje se na usluge u privatnom domaćinstvu, za čišćenje prozora, osiguravanje kuća, usluge frizera te za manje popravke bicikla, obuće i kožnih proizvoda te kućanskog tekstila. Niži PDV je predviđen i za knjige u digitalnom obliku. Po dvije snižene stope primjenjuju Belgija, Grčka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Cipar, Litva, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Finska i Švicarska, a Luksemburg ima tri snižene stope (3%, 6% i 12%.). Po jednu sniženu poreznu stopu imaju Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Latvija, Malta, Nizozemska, Austrija, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Neke zemlje EU primjenjuju i nultu stopu PDV-a. To su Belgija, Bugarska, Nizozemska, Irska , Latvija , Poljska i Velika Britanija. Opće stope tih zemalja niže su od Hrvatske za nekoliko postotnih poena. Primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo ima opću stopu 17,5% i ima dvije snižene stope 5% i 0%, a Poljska koja ima opću stopu 22% primjenjuje tri snižene stope 7%, 3% i 0%.

Što se tiče harmonizacije direktnih poreza, uz oporezivanje dohotka i dobiti, doneseno je nekoliko smjernica vezanih uz oporezivanje dohotka, odnosno dobiti, a postojeće smjernice u području harmonizacije oporezivanja poduzeća odnose se na: oporezivanje matičnih i zavisnih društava, porezni tretman spajanja,dijeljenja i transfera imovine i udjela među poduzećima, arbitražni postupak u slučajevima dvostrukog oporezivanja, oporezivanje kamata i autorskih naknada između povezanih društava i Europski model sprječavanja štetne porezne konkurencije.

Obuhvat primjene nulte stope PDV-a u zemljama EU uglavnom je ograničen na proizvode i usluge navedene u Dodatku III Direktive, za koje je inače dopuštena primjena snižene stope. To su sljedeći proizvodi i usluge: prehrambeni proizvodi, opskrba vodom, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema za invalide, prijevoz putnika, isporuke knjiga, novina i časopisa, ulaznice za kulturne događaje i ustanove, prijam radijskih i televizijskih programa, usluge umjetnika, gradnja i obnova socijalnih stanova, isporuke dobara i usluga za poljoprivrednu proizvodnju, osim kapitalnih dobara, usluge smještaja u hotelima, prodaja ulaznica za sportske priredbe, korištenje sportskih objekata, isporuke dobara i usluga dobrotvornih ili socijalnih ustanova, usluge pogrebnika i krematorija, usluge zdravstvene i stomatološke zaštite, usluge u vezi s čišćenjem ulica te prikupljanjem i obradom otpada.