Prof. Scott:Povećani izvoz u EU, može istodobno značiti i povećani uvoz

Turizam i energetika ključne su mete potencijalnih ulagača u našu zemlju, ali u našoj Vladi postoje želje da se i ta ulaganja prošire na primjerice infrastrukturu ili auto industriju. Na početku drugog dana foruma Invest in Croatia predstavili su se predstavnici hrvatske dijaspore koji su uložili u našu zemlju. Među njima i Danko Končar, koji je potvrdio da ne odustaje od ulaganja u tri škvera.

Obitelj Lukšić prisutna je na hrvatskom tržištu već 17 godina, a nedavno su kupili od Gorana Štroka Jadranske luksuzne hotele. Njihov najmlađi član, Davor Lukšić, kaže da je ulaganje u Hrvatsku bio dobar izbor njegovog djeda. Na pitanje osjećaju li se domaći ili strani ulagači, jasni su kako su u srcu domaći, ali kapital je ipak strani, odnosno zarađen u inozemstvu.

Lukšići su do sada u Hrvatsku uložili oko 600 milijuna eura. Končar oko 200 milijuna, iako postoje daljnji planovi, koji, kako je rekao neće donijeti u početku nikakve prihode, a to su škverovi i turistički projekt u Istri.

Petar Ćorluka iz susjedne BiH, vlasnik Violete koji je nedavno uložio u gradnju tvornice u Hrvatskoj, poručio je kako bi trebalo postojati više hrabrosti za ulaganje u proizvodnju, s obzirom na to da se samo tako stvara nova vrijednost. Jer i on je uspio bez obzira na jaku konkurenciju međunarodnih korporacija čiji je primjerice marketing težak oko 10 milijardi eura, a njegov niti milijuna eura. Smatra da bi i trebalo jače poraditi na poreznim zakonima za ulagače, koji su, kako je rekao u dobroj mjeri nedorečeni.

Što se tiče infrastrukture, jednu od važnih smjernica ulagači vide povezanost Luke Rijeke s Mađarskom. - Ta luka ima velik potencijal, a primjerice od travnja je povećan promet za 40 posto – rekao je Enrique K. Razon, čelnik tvrtke ICTSI koja je od nedavno ušla u Luku Rijeka.

Važnost luka i njihove povezanosti svjesni su i u Vladi, pa je resorni ministar Božidar Kalmeta to potvrdio zbog činjenice rasta prometa s istoka, koja bi prema sjevernim destinacijama i do tjedan dana došla brže iskrcajem u našim lukama i dalje prometnicama prema unutrašnjosti, nego samo morskim putem.

Na forumu je poručeno da ulazak u EU za malo tržište poput našeg može imati velike šanse zbog jačanja ulaganja, ali u one sektore koji će povećati produktivnost i zaposlenost te kako se na taj način ne bi više povećavala zaduženost. Tek nakon povećanja produktivnosti može uslijediti i povećanje plaća.

- Hrvatska ipak mora biti na velikom stupnju pripravnosti, jer povećani izvoz na tržište EU, može istodobno značiti i povećanje uvoza. Investicije pak treba usmjeriti na u razvoj i njima se treba vraćati dug – rekao je Andrew Scott, profesor na London Business School. Osvrnuvši se na krizu u euro zoni, istaknuo je kako je problem nastao upravo zbog plaća koje su bile veće od produktivnosti, što je onda dovelo do inflacije i problema s konkurentnošću. No, kaže, i tim zemljama je lakše jer su dio EU i opet se mogu jeftinije zaduživati. Iako problem ne nestaje ako te zemlje posuđeni novac opet usmjere na potrošnju, a ne investicije. - Zato se treba paziti zamke jeftinog financiranja i raditi na privlačenju investicija – rekao je Scott.

O važnosti produktivnosti dotaknuo se je i Končar, podsjetivši kako je počelo njegovo ulaganje u Hrvatsku. Zbog izvoza iz Južnoafričke Republike htio je graditi brod u nekom od naših brodogradilišta, za što nije bilo interesa, pa je onda odabrao Kinu. - U Kini su ponudili gradnju za 30 milijuna dolara, u Hrvatskoj za 54 milijuna. Istodobno je udio u radnoj snazi u Kini šest milijuna dolara, a kod nas tri puta više – rekao je Končar.

Naša država od osamostaljenja računa na veći priljev i povratak dijaspore, rekao je ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, no iako se to nije dogodilo, smatra da sada postoje objektivne mogućnosti za to, a sama ulaganja će se, rekao je, povećati kroz jačanje gospodarsku diplomaciju.