Prvih 100 dana Ive Josipovića: Što je napravio kako treba, a što nije

Sljedećeg će tjedna proći 100 dana otkako je Ivo Josipović preuzeo dužnost Predsjednika Republike Hrvatske. To relativno kratko razdoblje obilježilo je nekoliko kontroverznih odluka i postupaka - zapravo, bilo ih je dosta mnogo uzme li se u obzir da se Josipovića prije izbora prikazivalo kao smirenog, gotovo dosadnog kandidata nesklonog konfliktima. Najviše je medijske pažnje privukao izbor savjetnika te posjet Bosni i Hercegovini, a neki su sporni potezi povučeni i prije same inauguracije.

Josipović je u drugom krugu predsjedničkih izbora u siječnju porazio Milana Bandića, osvojivši 60,26 posto glasova. Josipovićeva pobjeda odjeknula je u svjetskim medijima, a pogotovo u regiji, pa je tako većina beogradskih listova o pobjedi izvijestila već na naslovnim stranicama, što su učinili i svi dnevni listovi u BiH. Odabir hrvatskih građana prepoznat je kao želja za demokratskom i stabilnom državom, borbom protiv organiziranog kriminala i korupcije te što skorijim ulaskom u Europsku uniju. Pohvale su stigle i od strane srbijanskih vlasti - ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izrazio je očekivanje će se odnosi između Srbije i Hrvatske promijeniti izborom Josipovića za hrvatskog predsjednika.

Naravno, Josipovićev dolazak na vlast nije se svidio svima. Tako je glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić rekao kako je Josipović odmah javnosti nametnut kao jedini favorit te je postao službeni kandidat ne samo svoje stranke nego i određenih centara moći koji djeluju daleko od očiju javnosti, a to je uskoro rezultiralo specijalnim medijskim tretmanom, i u neformalnom i u formalnom predizbornom i izbornom razdoblju.

Nepodobna Dijana Čuljak

Neposredno nakon izbora dogodio se prvi skandal - Hrvatski helsinški odbor poslao je priopćenje u kojem stoji kako se Josipović umiješao u uređivačku politiku HRT-a jer nije želio gostovati u Dnevniku kojeg vodi Dijana Čuljak Šelebaj. U priopćenju kojeg je potpisao Ivan Zvonimir Čičak navodi se da je glavna urednica informativnog programa Hloverka Novak-Srzić Čuljak obavijestila da šef Josipovićevog izbornog stožera Mirando Mrsić intervju uvjetuje time da Dnevnik ne vodi Dijana Čuljak.

Dijana Čuljak Šelebaj Photo Siniša Bužan

Novak-Srzić je tada od Zorana Šprajca zahtijevala da on vodi Dnevnik, što je on odbio iz etičkih i profesionalnih razloga. Intervju je na kraju odradila Čuljak. Istu večer Čičak je nazvao Josipovića kako bi dobio objašnjenje, a novoizabrani je predsjednik rekao da se o tome nešto razgovaralo u njegovom stožeru, ali da nitko nije izričito tražio da intervju ne vodi Dijana Čuljak Šelebaj. Dodao je kako osobno smatra da bi bilo normalnije kad bi dnevnik i intervju vodio Šprajc, budući da raspolažu informacijom o tome da je Dijana Čuljak bila jedna od glavnih savjetnica u Bandićevu stožeru. Navode o miješanju je demantirao i sam Mirando Mrsić.

Nije dugo trebalo čekati na sljedeći skandal, do kojeg je došlo kad je Josipović zatražio da mu osobni čuvar bude Goran Vuković Vuk, koji je čuvao pokojnog vođu SDP-a Ivicu Račana. U policiji su procijenili da Vuk nije podoban za obavljanje toga posla pa su pola sata nakon pobjede na izborima Josipoviću poslali čuvare po svom izboru. Taj potez nije dobro primljen u Josipovićevom stožeru pa su policajce koji su nakon proglašenja izbora došli čuvati Josipovića, poslali natrag. Na kraju je donesena odluka da Josipovića do inauguracije, koja je održana 18. veljače, čuva osiguranje Stjepana Mesića, koji je tada još uvijek obnašao funkciju predsjednika.

Inauguracija vrijedna pola milijuna kuna protekla u je sjeni nedolaska predsjednika Srbije Borisa Tadića, kojemu je smetalo što se Kosovo tretira kao neovisna država. Tadić je rekao da neće doći bude li na inauguraciji i kosovski predsjednik Fatmir Sejdiu jer bi, kako je objasnio, Srbija tako na indirektan način priznala neovisnost Kosova.

Savjetnik s dugom

- Spreman sam otići pod uvjetom da se ne dovodi u pitanje cjelovitost države Srbije - rekao je Tadić mjesec dana prije inauguracije.

Dodao je kako je Srbija spremna sudjelovati na regionalnim skupovima na kojima Kosovo nastupa kao UNMIK-Kosovo ili Kosovo UNMIK, ali tu je riječ "o jednoj političkoj manifestaciji - inauguraciji hrvatskog predsjednika".

Tadić je Josipoviću ponudio izbor: ili Kosovo ili ja, a Josipović je odabrao prvu mogućnost. Doduše, ne može se reći da je imao mnogo izbora, jer bi dolazak Tadića po njegovim uvjetima zapravo značio pokoravanje predsjedniku jedne strane države. Čak i da je Josipović htio popustiti Tadiću, ta bi odluka vjerojatno naišla na strahovite kritike, tim više što se radi o predsjedniku Srbije.

Photo Prt Scr YouTube

Inauguracija je bila zasjenjena i spornim odabirom predsjedničkih suradnika. Tako je otkriveno da je Marko Rakar, koji je trebao postati tajnik predstojnika Ureda predsjednika, državi dužan više od milijun kuna za porez i doprinose Rakar je od 1994. do 2004. godine bio direktor i vlasnik tiskare Prius koja je na svom vrhuncu zapošljavala 50 ljudi. Sam Rakar na svom je blogu objasnio da je dug prvotno bio puno veći, ali je većinu vratio, a za dio je digao i kredit na osobno ime. Rakar nije opovrgnuo dug, ali je istaknuo da je sporan termin u kojem se ta informacija pojavila.

- Netočno je (a autor anonimnog maila najbolje zna zašto tako insinuira) da sam tvrtku namjerno doveo do stečaja, istina je upravo suprotna. U trenutku kada je tvrtka postala nelikvidna, činio sam sve kako bih maksimalno iskoristio vrijednost imovine i podmirio dugovanja tvrtke. Naravno da mi je kristalno jasan i sam trenutak u kojem ovaj mail dolazi u medije. Iako se javnim poslom bavim već nekoliko godina, tek sada i u ovim okolnostima sam postao meta. Odnosi u kojima sam se našao, očito, takve stvari nose sa sobom - rekao je Rakar.

Savjetnik sa zatvorskom kaznom

Sporna je činjenica bila da je Josipović još i prije početka kampanje znao za Rakarove dugove, ali ga je ipak angažirao. Međutim, na kraju ga se ipak odrekao, i to na dan inauguracije. Josipović je u prvom intervju nakon inauguracije napomenuo kako mu je Rakar rekao za dug, ali da tada još nije izgubio sudski spor koji se vodio.

Mukama sa savjetnicima tu nije bio kraj. Nekoliko sati nakon predstavljanja novog savjetničkog tima u Uredu predsjednika Republike, s Pantovčaka je priopćeno da Mato Mlinarić ipak neće biti povjerenik za poljoprivredu, i to zbog kaznene prijave. Mlinarić je nakon smjene priznao da mu je izrečena presuda prema kojoj državi mora vratiti stotinjak tisuća kuna koje je uzeo kao poticaje za poljoprivredu, začinivši priču o presudi tezom o političkom procesu.

Općinski sud u Garešnici 2008. je godine Mlinarića osudio za krivotvorenje službenih isprava i poticanje drugih za krivotvorenje. Dobio je kaznu zatvora od godinu i dva mjeseca, a inspekcija Ministarstva poljoprivrede je početkom 2009. godine, prije no što mu je istekla prva kazna, protiv Mlinarića podnijela novu prijavu zbog kršenja ugovora u kojem stoji da državno zemljište koje je kao fizička osoba dobio u najam ne smije nikome davati u podnajam.

HDZ se usprotivio odabiru članova Savjeta za gospodarstvo, pa je tako premijerka Jadranka Kosor rekla da "paralelno ministarstvo gospodarstva ne dolazi u obzir", iako je otvorena za suradnju "i s jednim takvim savjetničkim timom, u kojem sjede ljudi koji predstavljaju određene tvrtke". Čelnike Hrvatske udruge poslodavaca Damira Kuštraka, Ivicu Mudrinića i Emila Tedeschija, koji su neki od članova Savjeta, napao je i potpredsjednik Vlade Darko Milinović, optuživši ih za nekorektnost. Sa sastavom Gospodarskog savjeta nisu bili zadovoljni ni sindikalci čiji je predstavnik Damir Jakuš iz Udruge radničkih sindikata Hrvatske ustvrdio da je Josipović "praktično preuzeo HUP kao savjetnički tim", a u njega nije uključio sindikate, čime je pokazao dio svoje socijalne osjetljivosti.

Otpušten zbog "kurvinih sinova"

Dok su Rakar i Mlinarić bez posla predsjedničkog suradnika ostali zbog dugova i prijava, Drago Pilsel ga je izgubio zahvaljujući svom prebogatom rječniku. Pisac Josipovićevih govora u ožujku je u kolumni koju je pisao za internetski portal Regional express žestoko napao neke hrvatske kolumniste. Tekst je obilovao ne baš biranim riječima: "kurvini sinovi", "idioti", "usrao u gaće", "em te stalno netko jebe"...

Ured predsjednika odmah se ogradio od Pilselovog teksta, napominjući kako njegovi stavovi nisu stavovi Ureda, te kako Pilsel nije savjetnik, kako su neki mediji pisali, već je samo zaposlen u stručnim službama. Pilsel je na kraju ipak otpušten, čime je Ured predsjednika dosegnuo zavidnu brojku od tri otpuštenih predsjedničkih suradnika u samo tri tjedna.

Sljedećih je mjesec dana proteklo manje-više mirno, bez većih kontroverzi, sve do Josipovićevog posjeta Bosni i Hercegovini sredinom travnja. Josipović se ondje ispričao za pokušaj podjele BiH, u čemu je, kako je rekao, dijelom sudjelovala i Hrvatska.

- Politike koje su devedesetih, bilo iz zloćudnosti, neznanja, arogancije ili ludosti, vjerovale da je rješenje za BiH podjela, posijale su u BiH, ali i u svojim zemljama, zlo sjeme. Duboko žalim što je i Hrvatska svojom politikom u devedesetim godinama tome doprinijela, što je takva hrvatska politika doprinijela stradanjima ljudi, podjelama koje nas i danas muče - rekao je Josipović u Sarajevu.

Photo Prt Src YouTube

- I politika Hrvatske bila je jedan od faktora stradanja ljudi u Bosni i Hercegovini. Svi smo se ovdje ujedinili u jednoj ljudskoj želji da se oda počast žrtvama, da se sjetimo žrtava i da kažemo "nikada više" - kazao je odajući počast žrtvama u Ahmićima.

Ispričao se, nije se ispričao...

Negativne reakcije na posjet BiH i isprike stigle su s mnogih strana, a prva je došla od strane predsjedatelja Vijeća ministara BiH Nikole Špirića, koji je Josipoviću zamjerio što nije posjetio mjesto pokolja Srba u BiH, dok je obišao Ahmiće i Križančevo selo, mjesta u središnjoj Bosni gdje su u ratu počinjeni pokolji nad bošnjačkim i hrvatskim civilima.

Naravno, Josipovića su dočekali i napadi u Hrvatskoj, ponajviše s desnice, pa su ga tako u HSP-u dr. Ante Starčević optužili da se ponaša "kao slon u staklani, a ne kao predsjednik Hrvatske" te mu preporučili da se "počne ponašati i govoriti kao predsjednik Hrvatske, kao predsjednik svih građana, a ne kao loš povjesničar i bivši oporbeni zastupnik". Potpredsjednik HDZ-a Andrija Hebrang optužio je Josipovića da je Hrvatsku uveo u red svjetskih agresora.

- Hrvatska nikad nije dijelila Bosnu i Hercegovinu, već je morala ući na njen teritorij da bi obranila svoj teritorij, a BiH se počelo dijeliti prijedlogom povjerenstva Vijeća Europe 1992. godine - rekao je Hebrang.

Sam Josipović odmah je demantirao da je bila riječ o isprici, rekavši da je samo izrazio žaljenje.

- Žalim što je moj govor pogrešno prenesen. Premda je međunarodna zajednica pohvalila moj govor, on nije ničija naredba, pa ni Europske unije, a stojim iza svake svoje riječi. To nije bila isprika, nego sam izrazio žaljenje zbog ratnih zbivanja - rekao je Josipović u Mostaru. Ove su riječi protumačene kao povlačenje pred kritikama hrvatske javnosti, što je britanski dnevnik The Guardian proglasio razočaravajućim.

Pozvao Kosor da podnese ostavku

Na posjet BiH i navodnu ispriku bilo je i pozitivnih reakcija, ali one nisu tako snažno odjeknule u javnosti. Josipovićev čin tako je pozdravio šef SDP-a Zoran Milanović, nazvavši njegov potez hrabrim i odlučnim. Podrška je stigla i od Mesića, koji je rekao da se Josipović ispričao za sve žrtve koje su ikome nanesene pa to ne treba previše politizirati. Pohvale su stigle čak i od strane HDZ-a BiH, čiji je predsjednik Dragan Čović Josipoviću zahvalio što je prvi predsjednik koje je došao među Hrvate u BiH nakon 13 godina. Sam Josipović rekao je da je u Mostaru naišao na odobravanje građana koji su prepoznali važnost miroljubive politike.

Premijerka Jadranka Kosor Photo Saša Jokić

Međutim, trakavica oko isprike nastavila se nakon što je Kosor Josipovića optužila da je prekršio Ustav jer svoje poruke o hrvatskoj politici prema BiH nije koordinirao s hrvatskom Vladom. Josipovićeva reakcija bila je žestoka - poručio je premijerki da u skladu s propisima provede proceduru preispitivanja odgovornosti predsjednika Republike, a pokaže li se da nije prekršio Ustav, od Kosor očekuje podnošenje ostavke. Nesporazum je na kraju riješen tajnim sastankom nakon kojega su Kosor i Josipović najavili bolju suradnju.

S obzirom da su ga mediji i protivnički kandidati tijekom predsjedničkih izbora prikazivali kao dosadnjakovića i "kuhanu nogicu", dosadašnji su Josipovićev rad obilježile brojne manje ili više značajne kontroverze kojih se ne bi posramio ni Stjepan Mesić. Preostaje nam samo da vidimo hoće li pomirenje s Vladom potrajati do barem do sljedećih parlamentarnih izbora.