Ranije učenje stranih jezika utječe na bolje rezultate

U prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) danas su objavljeni nacionalni rezultati prvog Europskog istraživanja jezičnih kompetencija (ESLC) pri čemu je istaknuto da raniji početak učenja stranih jezika i učenje većeg broja stranih i klasičnih jezika utječe na postizanje boljih rezultata.

Istraživanje je pokazalo da su učenici koji su dulje bili izloženi stranom jeziku, odnosno koji su ga učili od predškolske dobi, na višim razinama pokazali bolja postignuća u vještinama slušanja, pisanja i čitanja jezika, rekla je nacionalna koordinatorica istraživanja i članica Savjetodavnog tijela Europske komisije za potrebe ESLC Jasminka Buljan Culej, dodavši da je primijećen pozitivan odnos između znanja ispitanog jezika i učeničke percepcije roditeljskog znanja tog jezika, izloženosti i uporabe jeziku preko medija.

Hrvatska se, kazala je, nalazi u europskom prosjeku po tjednoj satnici stranih jezika u školama, a po ponudi stranih i klasičnih jezika u školama i korištenju informacijskih tehnologija za učenje stranih jezika zaostajemo za Europom.

Domaći su učitelji apsolutno osposobljeni za svoj posao, no Hrvatska zaostaje za Europom po mogućnosti razmjene učitelja i gostovanjima učitelja iz inozemstva, kazala je Buljan Culej.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović istaknuo je da istraživanje pokazuje da se ne trebamo brinuti za generaciju učenika koja je ispunjavala test dodavši da je Hrvatska ovim istraživanjem dio EU jer se u isto vrijeme u Bruxellesu predstavljaju rezultati za 14 zemalja čiji su učenici sudjelovali u istraživanju: Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Englesku, Estoniju, Francusku, Grčku, Maltu, Nozozemsku, Poljsku, Portugal, Sloveniju, Španjolsku i Švedsku, prilikom čega je ispitano 53 tisuće učenika.

"Raniji početak učenja stranih jezika i učenje većeg broja stranih i klasičnih jezika utječe na postizanje boljih rezultata", zaključio je Jovanović dodavši da je njihovo znanje, vladanje materinjim jezikom i informatička kompetentnost dokaz pismenosti.

Naglasio je potrebu uvođenja modernih tehnologija u nastavni proces te razmjenu nastavnika i učenika, što će po njegovom mišljenju, dati bolji rezultat.

Istraživanje je pokrenuto prije pet godina i prvo je te vrste, a temelji se na zaključcima sastanka Europskog vijeća u Barceloni 2002.

Ciljevi su istraživanja, koje je proveo konzorcij Survey Lang, uspostava Europskog indikatora jezičnih kompetencija i pružanje informacija o jezičnim kompetencijama mladih ljudi te davanje smjernica učiteljima i učenicima za daljnje djelovanje, objasnila je Buljan Culej.

Glavno istraživanje, nastavila je, provedeno je 2011. na uzorku učenika posljednje godine nižeg srednjoškolskog obrazovanja ili druge godine višeg srednjoškolskog obrazovanja, a u Hrvatskoj na 3.342 učenika osmih razreda iz 144 škole.

U hrvatskim školama najveći broj učenika (njih 70 posto) uči engleski kao prvi strani jezik i njemački (23,4 posto) kao drugi strani jezik, pa su stoga ispitivane dvije od tri jezične vještine (slušanje, čitanje i pisanje) u ispitu za jedan jezik te popunjen pozadinski upitnik.

Izmjereno znanje učenika opisano je s obzirom na razine Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike (ZEROJ), a mjerene razine postignuća su od A1 (uporaba jednostavnog jezika uz tuđu pomoć) do B2 (samostalno, jasno i učinkovito izražavanje jezika). Istraživanje je provedeno u papirnatom i računalnom obliku, pojasnila je.

Buljan Culej istaknula je da su učenici kod kojih je ispitivan prvi jezik (engleski) postigli bolje rezulate u vještini čitanja (razinu A2 postiglo je 54 posto učenika), a postignuća za drugi ispitivani jezik (njemački) pokazuju da je 72 posto učenika postiglo razinu A1 i višu u području čitanja.

Govoreći o postignućima vještine pisanja engleskog jezika, istaknula je da je 75 posto učenika postiglo razinu A2 i višu, a istu razinu, A2 za njemački jezik postiglo je 24 posto učenika.

ESCL se temelji na ispitima kojima su izmjerene sposobnosti čitanja, slušanja i pisanja na sva strana jezika učenika u dobi od 14 i 15 godina, a provjeravalo se znanje jezika koji su najzastupljeniji u Europi: engleskog, francuskog, njemačkog, talijanskog i španjolskog. (Hina)