Rasprava: Treba li Hrvatskoj dolazak Međunarodnog monetarnog fonda?

Međunarodni monetarni fond u svojim je jesenskim prognozama procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini snizio sa 1,3 posto na 0,8 i pritom je ostao pri prognozi za iduću godinu o rastu od 1,8 posto. Analitičari UniCredita, pak, bili su još nemilosrdniji. Oni su srezali prognozu rasta Hrvatske u ovoj godini, sa 1,2 posto na 0,2 posto, a za iduću sa 2,5 posto na 1,0 posto.

Kao glavne razloge za taj potez glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja izdvojio je zaoštravanje krize u eurozoni, izbijanje najnovijih tenzija na financijskim tržištima te usporavanje rasta izvoza i uvoza. Slijedom nižeg rasta analitičari UniCredita povećali su prognozu proračunskog deficita Hrvatske za ovu godinu sa 5,7% na 6,0% BDP-a.

– Sve što bi MMF tražio od nas možemo učiniti i sami pa nema nikakva razloga da ga pozivamo – kazao je Branko Grčić, gospodarski strateg SDP-a i Kukuriku koalicije, koji je, zajedno s državnim tajnikom Zdravkom Marićem i ekonomistom iz HNS-a Draganom Kovačevićem, govorio o potezima nakon parlamentarnih izbora pred sudionicama 5. međunarodne konferencije fondovske industrije u Splitu. 

Jedan je to od stavova s kojim se složio i predstavnik Vlade Zdravko Marić, koji je rekao da se na primjeru Grčke vidi da MMF ne mora biti dobro rješenje,  u kratkom roku može se doći do jeftinijeg kapitala, ali u srednjem i duljem roku i ta se prednost izgubi. Poziv MMF-u nametnuo se kao tema nakon što je premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević kazao da program što ga je ponudila Kukuriku koalicija ne nudi jamstva za zadržavanje kreditnog rejtinga zemlje te bi bilo najbolje da nova vlada zaključi aranžman s MMF-om.

Pripremajući program Kukuriku koalicije, Grčić kaže da je razgovarao s guvernerom HNB-a te analizirao posljednji izvještaj MMF-a u kojem se traži rezanje plaća i neki radikalni zahvati pa se iskristalizirao stav da MMF nije potreban. Grčić smatra da ni krediti koje MMF nudi nisu povoljni kako se čini jer su im kamate iznad 4 posto. Postavio je i pitanje visokih kamata. Banke, kaže, imaju 20 milijardi kuna koje drže na računima HNB-a uz 0,4 posto kamate i nema nikakva razloga da se taj novac ne plasira tvrtkama uz 3,5 ili 4 posto kamate.

Državni tajnik Marić dodao je da su i Vladina očekivanja od banaka bila veća, očekivali su da će smanjiti kamate i jače kreditirati tvrtke. Dragan Kovačević iz HNS-a uzvratio je da je problem u tome što su banke skupo kreditirale državu:

– Da sam bankar, i ja bih dao državi kredit po 7 posto kamata, a ne bih kreditirao tvrtku Đuro d.o o. uz 5 posto.

– HNB bi trebao zatražiti od banaka izvješće o strukturi kamatnih stopa – kazao je Grčić.