Rebalans proračuna nije antirecesijska mjera

Hrvatska zbog visoke vanjske zaduženosti ne može poduzeti klasične mjere za suzbijanje recesije, a rebalans je stabilizacijska mjera.

Rebalans državnog proračuna sam po sebi nije antirecesijska već stabilizacijska mjera, no Hrvatska prije svega zbog visoke vanjske zaduženosti ne može poduzeti klasične mjere za suzbijanje recesije, ocijenila je ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) Sandra Švaljek na konferenciji "Kako se uspješno suprotstaviti krizi?" u organizaciji TEB poslovnog savjetovanja.

Klasični antirecesijski paket uključivao bi, kazala je, veći proračunski deficit, smanjenje poreza pa i povećanje državnih rashoda u cilju poticanja gospodarskih aktivnosti.

No, to si Hrvatska ne može dopustiti, a osnovni je razloge visok udjel vanjskog duga u BDP-u. U takvim okolnostima, kaže Švaljek, visoke su i dospjele obveze, pa svi - država, banka i poduzeća, trebaju novac, a budući da ga je teško dobiti u inozemstvu okreću se domaćim izvorima. Kad bi država financirala deficit iz domaćih izvora, s njih bi istisnula gospodarstvo pa je zato važno uravnoteženje proračuna i smanjenje potrebe zaduživanje države, napomenula je.

Kao i drugi sudionici skupa ona upozorava da fiskalne i monetarne mjere ne mogu bez strukturnih reformi i promjene modela privređivanja dugoročno stabilizirati hrvatsku ekonomiju i učiniti je otpornom na buduće krize.

Po njezinoj najavi, EIZ će u novom izdanju svoje publikacije Croatian Economic Outlook svoju raniju prognozu o padu BDP-a u 2009. godini od 1,4 posto korigirati na stope pada između 2 i 3 posto. Prognoza instituta bit će nepovoljnija od Vladine, koja računa na pad od 2 posto, kaže Švaljek.

Ističe da će recesija biti dublja i dugotrajnija nego što se ranije predviđalo te da bi se usporavanje ukupne gospodarske aktivnosti moglo prenijeti i na tržište rada što bi moglo rezultirati padom zaposlenosti, prvi put nakon 2000. godine.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić, za razliku od Sandre Švaljek, rebalans proračuna u recesijskim uvjetima smatra jednim od najznačajnijih instrumenata provedbe antirecesijskih mjera.

Rebalansom se, kaže, maksimalno reducira državna potrošnja, održava životni standard najugroženijih skupina stanovništva, učinkovitije raspoređuju subvencije, štiti domaća industrija i pomaže turizam. Također, dodaje, njime se osigurava likvidnost javnih financija čime se utječe na likvidnost cjelokupnog gospodarstva.

Marić smatra da je Hrvatska dočekala krizu vrlo dobro pripremljena i da se uspjela suprotstaviti njezinom prvom valu. To je po njemu uspjela primjerenom kombinacijom fiskalne i monetarne politike, postignutim stupnjem razvoja financijskih tržišta i dobrim zakonskim uređenjem financijskog sektora.

Također, kaže Marić, pravovremeno su poduzete odgovarajuće mjere kao što su povećanje iznosa osiguranih štednih uloga, stvaranje stabilizacijskog fonda od strane nebankovnih financijskih institucija te mjere HNB-a usmjerene osiguranju likvidnosti.