Recesija danas kompleksnija od one prije 10 godina

Recesija u koju je Hrvatska ušla kompleksnija je od one u kojoj je bila prije deset godina i za izlaz se neće moći koristiti 'udžbenički' obrasci, posebice jer je poprimila i psihološku dimenziju koja se iskazuje kroz najnižu razinu optimizma gospodarstvenika i potrošača od 1995. godine, od kada se istraživanja poslovnog raspoloženja provode u Hrvatskoj, rečeno je na današnjem drugom "HPB Financijskom forumu".

Rezultati istraživanja konjukturne klime u Hrvatskoj ukazuju na negativna očekivanja u sektorima prerađivačke industrije, graditeljstva i turizma, odnosno onih s najznačajnijim udjelima u BDP-u, kazao je profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović.

Prema riječima predsjednika Hrvatske poštanske banke (HPB) Josipa Protege "sve su oči uprte u turizam", jer samo dotok deviznih sredstava barem približan onom lanjskom može osigurati stabilnost financijskog sustava i tako za sobom 'povući' i ostale sektore.

No, glavni direktor turističke grupacije UGO-grupa Branimir Jurišić upozorava da trenutni podaci na emitivnim tržištima ukazuju na pad bookinga od 10 do čak 30 posto.

Poticaj kupnje domaćih proizvoda

Među hitnim mjerama koje bi turizmu pomogle da se ipak 'izvuče' Jurišić predlaže smanjenje ili djelomično ukidanje niza parafiskalnih nameta, ali i primjerice subvencioniranje cijena noćenja u hotelima za domaće goste.

Na sličan bi se način, poticanjem kupnje domaćih proizvoda, prema riječima Drage Veselčića iz vinkovačke Spačve, moglo pomoći i drvnoj industriji koja je prva i za sada najsnažnije osjetila utjecaj krize, kroz oko 40 posto smanjene narudžbe i proizvodnju.

Lovrinović je tom prilikom predstavio i dio rezultata studije o sektorskom utjecaju recesije, koji, uz ostalo, pokazuju da sektori koji zadnji uđu u recesiju iz nje prvi izlaze.

Prema toj studiji, u prvoj recesiji od osamostaljenja Hrvatske, tijekom 1998. i 1999. godine, pad gospodarskih aktivnosti redom su prvo bilježile djelatnosti trgovine, graditeljstva, ribarstva, hotela i restorana, a na kraju prerađivačka industrija, financijsko posredovanje i opskrbe električnom energijom, plinom i vodom.

Iz recesije su pak izlazile gotovo obrnutim redom - prvo opskrba električnom energijom, pa hoteli i restorani, rudarstvo, prerađivačka industrija, nekretnine, javna uprava, poljoprivreda, prijevoz i dr., a na kraju trgovina i graditeljstvo, rečeno je na skupu čiji su sudionici istaknuli i da se već sada procjenjuje da će ova svjetska kriza biti najgora unazad 80 godina.