Recesija ojačala, euro je oslabio

Dolar nije toliko snažno ojačao prema euru jer ulagači baš i nisu impresionirani planom za spas američkog bankovnog sektora.

Euro je prošloga tjedna oslabio prema američkoj i japanskoj valuti nakon podataka koji ukazuju da se u europskim gospodarstvima recesija produbljuje, zbog čega jača pritisak na Europsku središnju banku da smanji kamatne stope.

Washington Mutual Inc. Photo Wikimedia Commons

Tečaj eura prema američkoj valuti pao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 1,2860 dolara. U odnosu na japansku valutu, euro je oslabio 0,4 posto, pa je njegova cijena pala na 118,50 jena. Cijena dolara porasla je, pak, prema jenu za mršavih 0,1 posto, na 91,90 jena.

Euro se prošloga tjedna našao pod pritiskom zbog niza slabih gospodarskih izvješća iz eurozone, što bi moglo nagnati Europsku središnju banku na snižavanje ključne kamatne stope sa sadašnjih 2 posto.

U 27-članom EU pad BDP-a iznosio je 1,5 posto

Ulagače su zabrinuli preliminarni podaci Eurostata koji su pokazali pad gospodarskih aktivnosti u eurozoni u četvrtom tromjesečju lani za rekordnih 1,5 posto u odnosu na ranije tromjesečje. To je treće uzastopno tromjesečje pada BDP-a za 15 članica eurozone, te više od 1,3-postotnog pada koji su prognozirali analitičari.

U 27-članom EU pad BDP-a iznosio je također 1,5 posto, što je taj blok pogurnulo u recesiju, definiranu kao dva tromjesečja pada gospodarskih aktivnosti zaredom, nakon što je ranije izbjegao formalno proglašenje recesije zahvaljujući nultoj stopi rasta u drugome tromjesečju 2008.

Usporedbe radi, u trećem lanjskom tromjesečju zabilježen je pad gospodarskih aktivnosti u eurozoni i EU27 od 0,2 posto, pa najnoviji podaci ukazuju na brzinu i snagu ove recesije.

Ipak, dolar nije toliko snažno ojačao prema euru jer ulagači baš i nisu impresionirani planom za spas američkog bankovnog sektora kojeg je u utorak predstavio američki ministar financija Timothy Geithner. Ulagači su skeptični jer plan nije dovoljno jasan.

Ponovno je na površinu isplivala nesklonost riziku

Plan poziva na formiranje državno-privatnog fonda koji bi preuzeo lošu imovinu banaka, a uključuje i nova nastojanja za poticanje rasta potrošačkih zajmova, smanjeno posezanje za mjerom oduzimanja nekretnina zbog nemogućnosti vraćanja kredita, te ulijevanje svježeg kapitala u banke.

- Plan financijske stabilnosti, toliko najavljivan kao smisleno rješenje, razočarao je u više aspekata. Očigledan nedostatak konkretnih pojedinosti glede uklanjanja loše imovine iz bilanci banaka dodatno je pojačao neizvjesnosti na financijskim tržištima - ističe ekonomist Lee Hardman iz The Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ u Londonu.

Plan je stoga naišao na hladan odgovor pesimizmom obavijenog Wall Streeta, zbog čega su se u utorak vodeći burzovni indeksi strmoglavili više od 4 posto.

- Ponovno je na površinu isplivala nesklonost riziku, nakon nimalo pozitivne reakcije tržišta na Geithnerov paket pomoći bankama - kaže analitičar tvrtke Calyon Stuart Bennett.