6. TRAVNJA 2012. 11:23h

Rezovi i najave bolnih poteza učinili svoje: Pada podrška Vladi

vlada, milanović

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Agencija Promocija plus i ovog je mjeseca napravila istraživanje rejtinga hrvatskih političkih stranaka. Donosimo izvješće agencije:

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima travnja, pokazuje nastavak dominacije lijevo-liberalne koalicije. Jednako tako, u stranačkim se preferencijama nastavlja trend okrupnjavanja političke scene pri čemu dvije vodeće političke stranke u zemlji znatno prednjače u izboru, a još samo dvije prelaze izborni prag na nacionalnoj razini, uz istovremenu razmrvljenost na desnom krilu političkog spektra.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 37,4% što predstavlja pad podrške u odnosu na rezultate iz prošlomjesečnog istraživanja (početkom ožujka potpora je iznosila 38,6%). Tako se čini da su  rezanje javne potrošnje kroz smanjeni proračun, odluke o brodogradnji, stečajevi nekih kroničnih gubitaša, ali i neka kadrovska lutanja imali učinka i na pad potpore vladajuće koalicije. Isti su ovi potezi negativno utjecali i na doživljaj rada Vlade (najniža ocjena rada, kao i najniža potpora za politike Vlade od početka mandata). Ovo klizanje potpore vladajućim nije iskoristila glavna oporbena grupacija s kojom je HDZ izašao na izbore. Naime, HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježio slabiji rezultat od prošlomjesečnog (sada 17,6% prema prijašnjih 19,2%). Hrvatski laburisti su povećali svoj rejting na 5,6% (s prošlomjesečnih 5,4%, odnosno 4,8% iz siječnja). Sve ostale liste, koje su ispod izbornog praga, zabilježile su vrlo slične rezultate onima iz prošlog mjeseca (HDSSB 2.9%; HSP dr. A. Starčević-HČSP 2.9%; NL dr.sc. Ivan Grubišić 2.6%; HSP            2.5%; HSS-ZS-SP 2.5%; HSLS 2.1%; BUZ-PGS-HRS-Ljubo Jurčić 1.5%; Hrvatski rast-HRAST 0.8%, Ladonja 0.5%; Ostali         1.3%). Uočljiv je i veliki porast udjela neodlučnih glasača (sada 20%, prema prošlomjesečnih 16,2% ili siječanjskih 10%) što je najbolji pokazatelj topljenja optimizma izbornih promjena i splašnjavanja izbornih očekivanja.

Osim preferencija koalicija kakve su bile na glasačkim listićima s posljednjih parlamentarnih izbora, u istraživanju je utvrđivana i preferencija samostalnih stranačkih lista. I na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (33% prema 16,7%). Međutim, obje su stranke zabilježile slabije rezultate u odnosu na prethodno istraživanje (SDP je izgubio 0,6 postotnih poena, a HDZ 1,3). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,6%), a HNS je četvrtom mjestu s izborom od 5%. Ove su četiri stranke ujedno i jedine prešle prag na nacionalnoj razini (Hrvatska -  jedna izborna jedinica). Većina se ostalih stranaka natiskala između 2% i 2,5% (HDSSB 2,7%; HSP dr. A. Starčević 2,6%; NL Ivana Grubišića 2,6%; HSP 2,5%; HSLS 2,2%; HSS 2,1%). Sve su ostale stranke su zabilježile izbor ispod 2%, odnosno u ukupnom zbroju od 6,3%, dok je u izboru pojedinačnih stranačkih lista 18,8% ispitanika/ca bilo neodlučno.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 36,1% izbora (prošli mjesec 38,9%) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političara drži hrvatski premijer – Zoran Milanović – s izborom od 12,1% (prije mjesec dana 11,2%), dok je Jadranka Kosor s 3,7% izbora tek na petom mjestu (prema 5,6% prije izbora). Guverner Rohatinski je najpozitivniji za 7,2% građana/ki, a Dragutin Lesar za 5,2%. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su don Ivan Grubišić (3,5%), Vesna Pusić (2,8%), Radimir Čačić (1,2%), Ruža Tomašić (1,1%) i Ljubo Jurčić (1,0%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 78,6% građana/ki (prema 83,5% iz ožujka), dok je negativan za 14,8% (prije mjesec dana 10,1%). Netto doživljaj, koji predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja, u slučaju predsjednika Josipovića iznosi 63,7 postotnih poena. Zoran Milanović je pozitivan za 63,5% ispitanika/ca (u ožujku 66,3%), a negativan za 22,9% (u ožujku 20,6%). Zoran Milanović je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 40,6 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan 45,7 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 19,1% građana/ki, dok je za njih 69,7% negativna. Bivša je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 50,6 postotnih poena (prije mjesec dana 40,4). Bivšoj se premijerki po negativnoj percepciji približio prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić koji je netto negativan 46,8 postotnih poena (pozitivan doživljaj 19,7%, a negativan 66,6%).  

Sanader je zadržao prvo mjesto na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 23,3% ispitanika/ca (prošli mjesec 26,5%). I na ovoj ljestvici negativnog doživljaja s jednim izborom za najnegativca među političarima, Radimir Čačić drži drugo mjesto s izborom od 16,2% (prema 9,4% iz prošlog mjeseca). Vladimir Šeks s negativnim doživljajem od 14,7% (prema prošlomjesečnih 18,4%) je na trećem mjestu, a njegova kandidatkinja za novu-staru šeficu stranke, Jadranka Kosor bilježi izbor za najnegativniju političku osobu u zemlji od 12,9% (prije mjesec dana 13%). „Svi političari“ su negativni izbor 9% ispitanika/ca, dok je premijer Milanović najnegativniji političar za 3,9% građana/ki. Među prvih deset političara u zemlji još su Slavko Linić (2,8%), Ivo Josipović (1,5%), Darko Milinović (1,0%), Andrija Hebrang, Stjepan Mesić i Željko Kerum (svi po 0,6%).

U posljednjem istraživanju četiri su događaja zabilježila češći izbor za događaj/temu mjeseca: povećanje cijena proizvoda i usluga (20,8%), poskupljenje goriva (18,5%), gospodarska kriza u zemlji (15,3%), prosvjedi radnika diljem zemlje (13,8%). I peta je tema iz ovog gospodarsko-kriznog korpusa: vladina odluka o brodogradilištima (9,5%). Tako ovih pet tema čine čak četiri petine ukupnog izbora za događaj/temu iz proteklog mjeseca. Zanimljiva je i podrška akciji porezne uprave na utvrđivanju porijekla imovine 5.000 osoba što je izbor za događaj mjeseca za 5,8% građana/ki. Unutarstranački događaji u HDZ-u, unatoč velike prisutnosti u medijima, nisu zabilježili tako čest izbor (svega 2,1%). Pod pritiskom gospodarskih problema i tema, istopio se i interes za suđenje bivšem premijeru Sanaderu, kao i za sudske postupke u aferi Fimi media. Tako su životne teme izbile u prvi plan, i u takvim okolnostima će Vlada imati sve manje manevarskog prostora za eksploataciju manje životnih tema i izbjegavanje rasprava za svoje poteze.