RH je bila jednopartijska država u žalosnom stanju

Predsjednik je kazao kako je RH propustila projekt plinovoda Južni tok, a naglasio je kako strane ulagače odbija spora administracija.

- Hrvatska je propustila priliku da njezinim teritorijem ide magistralni pravac plinovoda Južnoga toka i sad je pitanje daljnjih pregovora u kojoj bi se mjeri ona u to još mogla priključiti - rekao je u utorak nakon razgovora s ruskim premijerom Vladimirom Putinom u Moskvi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

- Južni tok već ima dogovorenu trasu. Pitanje je pregovora koliko bi se Hrvatska mogla u to uključiti, ali meni se čini da nema velikih izgleda. Mi smo tu raspravu propustili dok je bilo vrijeme - rekao je, aludirajući na činjenicu da je, dok se još pregovaralo o trasi Južnoga toka, Vladimir Putin 2007. kao ruski predsjednik ponudio Hrvatskoj da u projektu sudjeluje, što je tadašnja vlast odbila.

Danas se smatra da postoje izgledi da Hrvatska dobije priključak, što ovisi o ruskoj dobroj volji jer je Rusija, kao što je rekao hrvatski predsjednik nakon razgovora s Putinom "svoje potrebe zadovoljila".

Po riječima hrvatskoga predsjednika, Hrvatska u tome nastojanju ima i jednu prednost, a to je činjenica da ima osigurane koridore, na kojima je naftovod, pa ne mora otkupljivati zemlju.

Putin Mesiću čestitao rođendan

Mesić je s Putinom razgovarao i o spornim pitanjima koja se tiču odnosa sa srpskom naftnom kompanijom NIS koja je u ruskom vlasništvu i svojim vlasništvom smatra neke nekretnine u Hrvatskoj, što Hrvatska osporava.

Photo javno165

- Ruska je tvrtka kupila NIS i u svoj osnovni kapital ubrojila je i dio vlasništva nad našim dijelom naftovoda i potražuje od nas neke pumpe, odmarališta i neke objekte - rekao je Mesić i dodao:  - Rekao sam da je to u sporu i da ćemo se o o tome službeno izjasniti -

Ruski premijer čestitao je hrvatskomu predsjedniku skori rođendan i rekao kako je gospodarska suradnja između Rusije i Hrvatske zadnjih nekoliko godina rasla i dosegnula dvije milijarde dolara, a ove je godine pala za trećinu što se može objasniti i globalnom ekonomskom krizom.

Dvojica su dužnosnika razgovarala o gospodarskoj suradnji u drugim područjima, u proizvodnji i distribuciji lijekova, u elektroindustriji i građevinarstvu, rekao je Mesić. - Zainteresirani su za gradnju nekoliko velikih mostova - rekao je.

Rusi nemaju motiv za ulaganje

Mesić je, po vlastitim riječima, s Putinom razgovarao i o nekim ruskim ulaganjima u Hrvatskoj koja se iz raznih razloga nisu ostvarila.

- Rusi imaju primjedbe na rad naše administracije jer je jedna ruska tvrtka kupila (hotelski kompleks na Krku) Haludovo, a netko je jedan dio Haludova prodao nekom privatniku pa se taj posao ne može realizirati - rekao je Mesić koji se pita "vodi li se protiv koga postupak i tko je bio u stanju prodati jedan dio kompleksa".

Bilo bi važno da se to riješi, da "ruski kapital dobije motiv da ulazi u Hrvatsku", rekao je.

- Ali nema motiva ako se nijedno ulaganje nije dovelo do kraja - rekao je Mesić koji će u utorak navečer posjet Rusiji završiti večerom s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom.

Hrvatska je bila u žalosnom stanju

Mesić je tijekom posjeta kazao i kako je Hrvatska koju je prije deset godina preuzeo bila izolirana zemlja u "žalosnu stanju".

- Nasljedniku predajem članicu NATO-a na pragu EU, autocestama premreženu turističku zemlju koja surađuje sa susjedima i bori se protiv korupcije - rekao je Mesić u Moskvi.

Mesić je predavanje, održano u ruskom ministarstvu vanjskih poslova, naslovio s "Hrvatska između 2000.- 2010. desetljeće promjena" i govorio o svojim dvama mandatima.

Po njegovim riječima Hrvatska je pod Franjom Tuđmanom bila prividno demokratska i višestranačka, "a u stvarnosti jednopartijska država u kojoj su se zakoni selektivno primjenjivali i u kojoj je iznad svega vrijedila volja i riječ jednog čovjeka".

Kad je 2000. "suprotno očekivanjima mnogih", Mesić pobijedio na izborima, počeo je reformirati zemlju koja je bila "najkraće rečeno u žalosnom stanju", rekao je.

- Vladala je opća nelikvidnost, nevladine organizacije (...) koje su se bavile ljudskim pravima tretiralo se kao neprijatelje, a susjedne države kao nužno zlo s kojim ćemo imati veze samo onoliko koliko ne možemo izbjeći - rekao je Mesić.