Robna razmjena - ubrzava se rast deficita

Deficit u hrvatskoj prošlogodišnjoj robnoj razmjeni sa svijetom premašio je iznos od 11,2 milijarde eura tj. 14.4 % više nego godinu prije.

Ubrzanje rasta deficita uslijed usporavanja rasta izvoza te pokrivenost uvoza izvozom sa manje od 46 posto osnovne su karakteristike hrvatske robne razmjene s inozemstvom u 2008. godini.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost robnog izvoza, izražena u eurima, prošle je godine iznosila 9,6 milijardi eura. To je za 573 milijuna eura ili za 6,4 posto više nego u godini prije.

Istodobno je uvoz povećan za gotovo dvije milijarde eura ili za 10,5 posto te je dostigao iznos od 20,8 milijardi eura.

Tako je deficit u hrvatskoj prošlogodišnjoj robnoj razmjeni sa svijetom premašio iznos od 11,2 milijarde eura, što je za 1,4 milijardu eura ili za 14,4 posto više nego u godini prije.

Izraženo u kunama, prošlogodišnji je hrvatski robni izvoz iznosio 69,1 milijardu kuna i bio je veći za 4,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je bio 150,3 milijarde kuna, što je pak povećanja za 8,8 posto.

Robni je deficita od 81,2 milijarde kuna povećan za 12,6 posto, čime su premašene stope iz prethodne dvije godine (od po 11,3 posto).

Uslijed takvih je kretanja pokrivenosti uvoza izvozom smanjena sa 47,9 posto u 2007. na 45,9 posto u prošloj godini.

Ubrzanija dinamika rasta deficita primarno je bila posljedica usporavanja rasta izvoza, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".

Potkrepljuju to podacima o smanjenju dinamika rasta izvoza, izraženog u kunama, sa 9,3 posto u 2007. na 4,7 posto u prošloj godini.

Izvoz je u 2008. godini povećan za samo 3,1 milijardu kuna, gotovo dvostruko manje nego u 2007. godini (5,6 milijardi kuna).

Pritom je, navode, zabilježen pad vrijednosti izvoza kod nekih tradicionalno izvoznih grana - poljoprivrede, proizvodnje duhanskih proizvoda, odjeće, kože i obuće, proizvoda od drva osim namještaja, proizvodnje rtv i komunikacijskih aparata i opreme te namještaja i ostale prerađivačke industrije.

Istodobno, najveći poticaj rastu izvoza dao je izvoz brodova, kemijska industrija te proizvodnja električnih aparata i opreme.

Također napominju kako je izvoz naftnih derivata, koji je u 2007. značajno utjecao na rast ukupnog izvoza i koji je u prvoj polovici prošle godine pod znatnim utjecajem rasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu rastao oko 6,2 posto, na razini cijele 2008. povećan za samo 0,2 posto.

Ocjenjuju da je to bio jedan od glavnih razloga sporijeg rasta ukupnog izvoza u odnosu na dinamiku iz 2007. godine uz usporavanje rasta izvoza kod proizvodnje strojeva i uređaja, drvne industrije i proizvodnje namještaja.

Rast uvoza je također usporen, s 10,3 posto u 2007. na 8,8 posto u prošloj godini.

Pritom je na daljnji rast uvoza primarno utjecao uvoz naftnih derivata, sirove nafte i zemnog plina, kemikalija i kemijskih proizvoda, strojeva i uređaja te, specifično za prošlu godinu, uvoza ostalih prometnih sredstava koji se velikim dijelom odnosio na privremeni uvoz brodova radi remonta.

Uvoz motornih vozila lani je zabilježio rast od samo 0,7 posto, prema 11,9 posto iz 2007. godine, pa je to bitno utjecalo na usporavanje rasta uvoza u odnosu na godinu prije.

Usporavanje rasta uvoza zabilježeno je kod rtv i komunikacijskih aparata i opreme, metala te strojeva i uređaja.

Najveći rast izvoza je lani je ostvaren u BiH, Italiju i Njemačku, dok je istodobno najveći rast uvoza zabilježen iz Italije i Rusije iz koje se zadovoljava najveći dio potreba za sirovom naftom i zemnim plinom.