Rohatinski: Činimo sve da iz 2009. izađemo živi

Guverner je najavio obranu stabilnog tečaja kune i upozorio građane da je veće zlo pad kune, nego povećanje kamata na stambene kredite.

Kako u uvjetima gospodarske i financijske krize spriječiti eskalaciju dvaju problema koji se u Hrvatskoj već dugo akumuliraju: oko 4,5 milijardi eura deficita platne bilance i 39 milijardi eura inozemnog duga, pokušao je danas odgovoriti guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.

- To ne ostavlja veliki manevarski prostor za izbor ekonomske politike potrebne za 2009., a vjerojatno i 2010. godinu. To je politika rasta domaće potrošnje, promjene u strukturi i štednja na svim razinama. Nije sporan negativni utjecaj na gospodarski rast. Hoće li se stopa rasta bruto domaćeg proizvoda smanjiti na 1 ili 2 ili 3 posto nije bitno, nego je bitno sačuvati zdravo jezgro ekonomije i njeno poslovanje u bitno otežanim uvjetima - kazao je guverner sjedeći pred novinarima prilično mračnog lica.

Za održavanje financijskog sustava dva su lijeka: stabilnost tečaja i eksterna likvidnost, a ako ih ne postignemo, naglasio je dalje, aktivirali bi se svi rizici: valutni, kreditni, gubitak rejtinga, prestanak priljeva sredstva iz inozemstva i urušavanje sposobnosti sustava financiranja za normalno funkcioniranje. Pritom je prije svega prozvao poslovne banke, za koje je kazao da su u Hrvatskoj u 2008. godini imale dobre financijske pokazatelje, mnogo bolje od onih u drugim zemljama, a ''značajno bolje nego u zemljama gdje su matične banke.''

- U Hrvatskoj je njihova stopa prinosa veća od 10 posto, adekvatnost kapitala veća od 14 posto, i to im je davalo sigurnost u poslovanju. Međutim, sada su se uvjeti poslovanja izmijenili i to se održava na njihovo poslovanje 2009. godine, a kao rezultat pritisaka na njih posljedica je i pokušaj banaka da utječu na monetarnu politiku i kroz kontakte s HNB, te postavljajući uvjete Ministarstvu financija prilikom odobravanja kredita državi od 750 milijuna eura - opisao je Rohatinski pritiske na HNB da se oslabi kuna.

Željko Rohatinski Photo Pixsell

To je opcija koja očito ne igra, ma kako banke pritiskale, jer je guverner odlučan: kuna neće pasti, a danas je to potvrđeno prodajom 185 milijuna eura bankama po cijeni od 7,44 kuna za euro.

Jačanje švicarskog franka

Dio problema poslovnih banaka nastao je jačanjem švicarskog franka, kojim su mnoge banke kreditirale građane, bez obzira na upozorenje Hrvatske narodne banke na rizike.

- Mi smo u nekoliko navrata ukazivali na rizik i za komitente i za banke, pa i zamjenik Vujičić je o tome govorio u Hrvatskom saboru. Ta upozorenja nisu naišla na odjek, a sad, kad je zbog jačanja švicarskog franka bitno povećana otplata kredita, javlja se želja da se to olakša. Po tom pitanju HNB ne može niti želi ništa napraviti. Upozoravali smo, a akteri su sami ušli u rizik - kaže Rohatinski uz apel bankama da shvate da su akteri domaćeg ekonomskog života za čiji je opstanak imperativ stabilnost financijskog sustava.

Upozorio ih je da bi slabljenje kune dovelo do rasta cijena, inflacije i drugih efekata koji bi utjecali i na njihovo poslovanje, o čemu se mogu informirati ako pogledaju što se događa u drugim zemljama:

- Bez obzira na inozemne vlasnike riječ je o hrvatskim bankama koje ne mogu poslovati, a da ne vode računa o stanju ekonomije zemlje i njihovih komitenata u cijelom sustavu. Taj interes mora dominirati u odnosu na drugačiji interes njihovih matičnih banaka u matičnim zemljama. Jasno smo kazali austrijskom ministru financija Proellu da Hrvatska narodna banka ne bi blagonaklono gledala na bilo koji pokušaj uzimanja kapitala, depozita ili na isplatu dividendi iz banaka u maticu, jer bi to destabiliziralo sustav. Tada bi HNB poduzeo zaštitne mjere, bez obzira koliko su rizične.

Restriktivnom politikom kreditne politike i stabilnim tečajem kune doći će do povišenje kamatnih stopa na tržištu novca, ali Rohatinski smatra da to ne mora nužno dovesti do povećanja kamatnih stopa na kredite. Ako i dođe do toga, bit će to manje zlo za građane, pojašnjava, nego ako padne kuna i nastane rasap financijskog sustava.

''Garancije nema''

- Jamstva nema, jer mnogo toga ovisi, ne samo o nama nego i o vanjskim činiteljima, no mi ćemo učiniti sve što možemo da iz ovoga svi iziđemo živi - zaključio je na koncu Rohatinski.

Guverner je rekao da je danas povukao nekoliko poteza kojima utječe i na tečaj i na osiguravanje dovoljne likvidnosti. Proveo je novu deviznu intervenciju od 185 milijuna eura, smanjio je stopu deviznih potraživanja na 20 posto, čime je bankama osigurao 1,25 milijardi eura. Također, održana je i repo-aukcija na kojoj su banke dobile 4 mlrd. kuna pozajmice.

Inače, guverner je danas bio vrlo kritičan prema poslovnim bankama te je otkrio da su napravile slučaj bez presedana - u vrijeme pregovora s Ministarstvom financija o novom kreditu pokušale su uvjetovati odobravanje tog kredita četirima krupnim promjenama u politici HNB-a. Banke su tražile da monetarna vlast ukine ograničenje rasta plasmana banaka te da zajedno s komercijalnim bankama usklađeno djeluje na tečaj. Guverner je odbio sve te ponude, a po svemu sudeći ni Vlada nije prihvatila te sugestije bankara.

Stanje gospodarstva u RH mora biti dominantno u poslovanju banaka

Jedino što je Rohatinski komentirao jest da je dobro da su se dogovorili oko kredita. Objasnio je da je problem limita kojima se godišnji rast kredita ograničava na 12 posto nastao zbog švicarskog franka. Bankama koje su imale više kredita u francima limiti su predstavljali ograničenje.

- HNB ne može i ne želi ništa učiniti oko kredita u švicarskim francima. Upozoravali smo na rizike više puta, svi su akteri znali što mogu očekivati i sad se suočavaju s posljedicama.

Rohatinski je upozorio banke da u ovoj situaciji stanje gospodarstva u Hrvatskoj mora biti dominantno u njihovu poslovanju, bez obzira na inozemne vlasnike i njihove interese.

Kad je riječ o kamatnim stopama, guverner je dodao da je objektivno teško očekivati da kamate na kredite neće rasti.

- Nisam socijalno neosjetljiv, ali mnogo se veća zaštita dužnika postiže sprečavanjem deprecijacije tečaja, a ne rastom kamatnih stopa. Ne stoje tvrdnje da bi deprecijacija tečaja mogla stati na deset posto.

Kad jednom pustite duha iz boce onda ga ne možete zadržati. Tečaj se ili brani ili pušta, nema srednjeg rješenja - rekao je Rohatinski.