Sablasna prijetnja NE Krško u slučaju potresa

NE Krško je sigurna elektrana, projektirana da izdrži znatno jače potrese od 6,5 po Richteru, kaže Mario Horvatić, ravnatelj DZNS-a.

U potresu koji je pogodio talijansku regiju Abruzzo, prema zadnjim podacima, poginulo je 287 ljudi, a oko 28 tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Takav potres, magnitude od 6,3 stupnja po Ricterovoj ljestvici, mogao bi pogoditi i dijelove Hrvatske.

Nuklearna prijetnja

Hrvatskoj, teoretski, opasnost prijeti ne samo od potresa, nego i od Nuklearne elektrane Krško koja spada u šire zagrebačko područje čija je osjetljivost procijenjena na osam stupnjeva Mercallijeve ljestvice.

Ekološka organizacija Greenpeace još je 1999. godine upozoravala europsku javnost da je NE Krško izgrađena na seizmički nesigurnom području i da je zato prijetnja za Sloveniju i susjedne zemlje.

No, voditelj seizmološke službe RH Vladimir Kuk kaže kako opasnost ne postoji.

- Istina je da se Nuklearna elektrana Krško nalazi na seizmički opasnom području, ali nema opasnosti jer je izgrađena prema svim regulama. Dozvolu za izgradnju NE Krško odobrila je Međunarodna agencija za atomsku energiju IAEA, a u konstrukciju elektrane bili su uključeni i japanski seizmolozi – umiruje Vladimir Kuk. 

'NE Krško je sigurna elektrana'

Aktivisti Greenpeacea prije deset su godina prosvjedovali i tražili zatvaranje NE Krško jer smatraju da se prilikom gradnje elektrane nije vodilo računa o protupotresnim standardima, odnosno da je izgrađena da izdrži potres magnitude od 5,8 po Richteru. No, iz Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost RH poručuju da Hrvatskoj i okolnim zemljama ne prijeti opasnost od NE Krško.

- Nuklearna elektrana Krško je sigurna elektrana, projektirana da izdrži i znatno jače potrese od 6,5 po Richteru. Također, mjere sigurnosti u samoj elektrani i oko nje iznimno su strogo postavljene, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri spriječio bilo kakav incident koji bi za posljedicu imao ispuštanje i najmanje količine radijacije izvan tzv. reaktorske posude – kazao je Mario Horvatić, ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost.

Iako seizmolozi predviđaju da se statistički svakih 20 godina u Hrvatskoj može očekivati jedan razorni potres magnitude od šest stupnjeva po Richteru, ravnatelj DZNS-a poručuje da koliko god je vjerojatnost nesreće u NE Krško iznimno mala, RH je razvila plan i poduzela sve potrebne korake za zaštitu stanovništva sukladno svim najvišim normama razvijenog svijeta koje predviđaju postupke pripreme za slučaj nuklearne nesreće.

Plan postupanja u slučaju nuklearne katastrofe

U slučaju da potres ošteti NE Krško i radioaktivni materijal počne 'curiti', DZNS ima izrađen Državni plan za sprječavanje i ublažavanje posljedica eventualne nuklearne nesreće.

- Ukoliko bi došlo do nuklearne katastrofe, koja je vrlo malo vjerojatna, predviđene su kako hitne, tako i dugoročne mjere zaštite spašavanja stanovništva i okoliša. Mjere uključuju zaklanjanje, evakuaciju, dekontaminaciju – poručuje Mario Horvatić.

Nemirna prošlost

Najjači potresi dosada u Hrvatskoj bili su intenziteta od deset stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici (MCS). Riječ je o potresu iz 361. godine kada je u more potonuo antički grad Cissa, današnji Casak na otoku Pagu i o potresu koji je 1667. godine ubio oko tri tisuće ljudi te umalo razrušio cijeli Dubrovnik.

Najjači potres u povijesti Zagreba dogodio se 1880. godine uništivši u potpunosti većinu grada. Tadašnji seizmolozi u svojim su bilješkama naveli kako nijedna kuća u cijelom Zagrebu nije prošla netaknuta, stoga se pretpostavlja da je potres bio intenziteta od osam stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici.

Potresi su nepredvidljivi

Današnji seizmolozi svim se silama trude predvidjeti potres, ali, kako kažu, trenutno nema mogućnosti točnog utvrđivanja kada i gdje će se potres dogoditi.

- Ne postoji mogućnost za predviđanje potresa. Seizmička karta temelji se na empiričkim istraživanjima, odnosno procjenama vjerojatnosti potresa maksimalnog intenziteta na nekom području, a kako se cijela Hrvatska nalazi na trusnom području, najkritičnija su mjesta dubrovačko zaleđe, Zagreb i okolica te područje Dinarida – rekao je dipl. ing. Tomislav Fiket, seizmolog s Geofizičkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Prema seizmičkoj karti za povratno razdoblje od 200 godina, procjenjuje se da su najosjetljivija područja oko Zagreba, stonsko-dubrovačko područje, okolica Zadra, Kvarner te područje oko Dilj gore. Prema toj karti, vjerojatnosti, odnosno predviđanjima, na tim se područjima očekuju potresi maksimalnog intenziteta od osam do devet stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici ili magnitude od 6,5 do 6,9 po Richteru.

'Giuliani je pogodio da će doći do potresa'

Epicentri potresa u Hrvatskoj i susjednim područjima od 373. g. pr. Kr. do 2000. g.

Talijanski znanstvenik Gioacchino Giuliani tvrdi da je predvidio snažan potres koji je pogodio talijanski srednjovjekovni gradić L'Aquilu. No, Vladimir Kuk je skeptičan.

- On je očito pogodio da će doći do potresa. No, u ovom je času teško govoriti o njegovoj prognozi jer još nismo upoznati s njegovim metodama detekcije – kaže Vladimir Kuk.

Kuk upozorava da predviđanje potresa putem mjerenja koncentracije plina radona postoji već 30 godina, ali da pouzdanost takvog predviđanja nije stopostotna.

- Znanstvenici su prije 30 godina shvatili da se prije potresa iz zemlje oslobađa radon. No, pouzdanost mjerenja koncentracije nije neka. Događalo se da u nekim slučajevima ima radona pa nema potresa te da se dogodi potres, a mjerni uređaji nisu zabilježili prisutnost radona – kaže Kuk.  

Iako seizmolozi i nuklearni stručnjaci tvrde da nam ne prijeti opasnost od NE Krško, ne može se zanemariti činjenica da će Hrvatsku i regiju u budućnosti sigurno pogoditi potres jak kao onaj koji je 1667. godine razrušio gotovo cijeli Dubrovnik.