Sabor sutra o registru birača: Predložena jedinstvena elektronička baza

Hrvatski sabor sutra zasjedanje nastavlja raspravom o prijedlogu zakona o registru birača u prvom čitanju, kojim Vlada namjerava evidenciju birača uskladiti sa stvarnim stanjem biračkog tijela, s obzirom na to da iz sadašnje evidencije proizlazi da u Hrvatskoj ima više birača nego stanovnika.

Prijedlogom novoga zakona registar birača uspostavio bi se kao jedinstvena elektronička baza podataka svih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo, pri čemu bi postojale dvije evidencije - registar birača i popis birača.

Registar bi se odnosio na elektroničku bazu o biračima koji imaju biračko pravo i vodio se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije (onih sa stalnim boravištem u Hrvatskoj, onih koji nemaju trajno boravište u Hrvatskoj, te državljana EU).

Popis birača sastavljao bi se nakon zatvaranja registra, a zaključivao bi se najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje izbora, odnosno referenduma.

U Vladi ističu da će registar birača uskladiti podatke iz evidencija o adresama iz registra prostornih jedinica te MUP-ovih evidencija o trajnom boravištu, čime se želi izbjeći dosadašnja praksa da je na istoj adresi (a ne radi se o višekatnici) upisano i do 50 birača.

Zakonska je novina i institut aktivne registracije za hrvatske državljane bez trajnog boravišta u Hrvatskoj, koji žele glasovati na izborima ili na državnom referendumu.

Aktivna registracija provodila bi se za svake izbore te bi samo aktivno registrirani birači mogli ući u popis birača - u inozemstvu će ih obavljati diplomatsko-konzularna predstavništva, a u Hrvatskoj nadležni uredi prema mjestu gdje će se birači zateći na dan izbora odnosno referenduma.

U Vladi očekuju da će se tom mjerom smanjiti broj od 450.000 birača u dijaspori, tako što će se odrediti točna brojka onih koji se registriraju pred svake izbore, a ukloniti svaka mogućnost da se na popisu birača nađu umrle osobe.

Zakon predviđa i da će svi hrvatski državljani biti upisani na općem biračkom popisu prema mjestu prebivališta, a pripadnici nacionalnih manjina i na dodatnom biračkom popisu. Tako se želi ukinuti dosadašnja praksa da se pripadnici manjina moraju na samom biračkom mjestu izjašnjavati, upisivati i ispisivati iz biračkog popisa.

U Banskim dvorima procjenjuju da bi se, stupanjem na snagu zakona, broj birača u Hrvatskoj mogao smanjiti s dosadašnjih 4,1 milijuna na 3,8 milijuna, pa čak i manje. (Hina)