Sada je biti ili ne biti, jesen donosi kraj priče

Brojni ekonomski analitičari okomili su se na ponašanje Vlade, za koju tvrde kako ništa ne poduzima sve dok se može zaduživati.

Hrvatska će možda ove godine završiti pregovore za ulazak u Europsku uniju, ali u slučaju da u sljedećih nekoliko mjeseci ne poduzme velike reforme, riskira da upadne u duže razdoblje ekonomske stagnacije

Bivša jugoslavenska republika, piše Reuters, nije u poziciji Grčke čiji javni dug iznosi 120 posto BDP-a. U Hrvatskoj je on ispod 50 posto, ali ni to nije za pohvalu.

- Ako Vlada želi nešto napraviti, to mora biti do ljeta. Nakon toga efektivno ulazimo u izbornu godinu, kada nije nikad ništa poduzeto - rekao je britansku agenciju analitičar Ante Babić.

Najveći pritisak na Vladu premijerke Jadranke Kosor dolazi iz redova poslodavaca i ekonomista koji traže hitno smanjenje javne potrošnje, poreza i subvencija te početak reformi javne uprave i na tržištu rada. Cilj je da se napusti dosadašnja politika zaduživanja i potrošnje i okrene se prema proizvodnji i izvozu.

Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za ekonomske studije rekao je za Reuters da će se nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje povećavati, sve dok ne krene solidan rast gospodarstva.

- EU će pomoći. Postat će dostupni novi fondovi i smanjit će se percepcija rizika, ali to neće riješiti hrvatske strukturalne probleme - istaknuo je Gligorov.

Jesen donosi kraj priče

Katarina Ott iz zagrebačkog Instituta za javne financije boji se da će Vlada nastaviti s politikom nedjelovanja sve dok na stranom financijskom tržištu ima dostupan kapital kojim može pokriti proračunski deficit.

Ona je kazala kako u inozemstvu ima mnogo kapitala i investitori zapravo vole zemlje poput naše, koje nose čvrste prinos.

Analitičar Velimir Šonje kazao je pak kako će rast biti puno sporiji nego što je bio prošlo desetljeće, jer je tada kapital bio pozamašan, kao i turistički 'boom'. Također, smatra kako nema uvjeta za rast velikih tvrtki, ali će se zato povećati broj manjih i srednje velikih tvrtki.

Damir Kuštrak, čelnik Hrvatske udruge poslodavaca, a on je na tu temu kazao kako je sada došlo vrijeme za 'biti ili ne biti, jer jesen je kraj priče. Zbog toga, kaže, sada vrše pritisak na Kosor.

Hrvatski CDS (credit default swaps – indikator rizika) je trenutno na 199,5 baznih bodova, što je iznad turskih 163, ali na razini s članicama EU-a - Bugarskom i Mađarskom.

Hrvatska je, kad se gleda EU ispred drugih balkanskih država, ali propašću socijalizma nestala je industrija i izvoz i jedini veći prihode donosi turizam u ljetnim mjesecima.

Ulaskom u EU, Hrvatska će privući strane ulagače, ali trenutno su troškovi rada i porezno opterećenje visoki, a poticaja za investitore je malo. Zaključak je kako će bez snažnijih reformi Hrvatska teško dostići veće stope rasta.