Sanader želi izručenje Hrvatskoj, a da je pobjegao u SAD ne bi ga vidjeli

Kako smo doznali, prijepodnevno saslušanje Sanadera naglo je prekinuto kada je on odjedanput zatražio odvjetnika.

Prema neslužbenim informacijama doznali smo kako se Suppan i Sanader od ranije poznaju i kako Sanader nije slučajno odabrao baš njega da ga zastupa.  

Sanader ponavlja kako nije u bijegu

Preko svoga odvjetnika Sanader je poručio kako želi da se njegov slučaj što prije riješi, te je napomenuo kako nije bio u bijegu već se kanio vratiti u Hrvatsku.

Nova informacija je također da su, prema tvrdnjama Suppana, Sanaderovi odvjetnici u Hrvatskoj bili cijelo vrijeme u kontaktu s austrijskim institucijama.

Da je bivši premijer Ivo Sanader uspio doputovati zrakoplovom u Ameriku, američka ga policija ne bi uhitila jer u tome trenutku za uhićenje nije bilo pravne osnove.

Na šalteru imigracijskog službenika u New Yorku ili Washingtonu nije u četvrtak navečer, kad je mogao sletjeti u Ameriku, bilo službenog naloga za uhićenje jer on još nije bio stigao iz Zagreba. Ni Interpolova tjeralica nije bila raspisana i dostavljena u 187 država, uključujući i SAD, pa je Sanader bez imalo stresa ili neugodnosti mogao obaviti provjeru putnih isprava, carinsku kontrolu i "nestati" u milijunskoj gužvi Manhattana ili američkoga glavnog grada.

Dodatni sati

Sanader je mogao u četvrtak navečer po američkom vremenu, koje je šest sati iza hrvatskog, što znači da je u tom danu dobio dodatne sate za bijeg preko Atlantika, slobodno ući u Ameriku jer je imao urednu vizu, a Hrvatska u prvih nekoliko sati njegova bijega nije službeno zatražila od američkog veleposlanstva u Zagrebu da je poništi. To se očito dogodilo u trenutku kad je angažiran Interpol. To što je Sanader izabrao Ameriku za zemlju svog bijega nije bilo slučajno, jer je očito imao dobre savjetnike koji su mu potvrdili da izručenje neće biti pravno jednostavno provesti. Tu nam je činjenicu potvrdio i američki odvjetnik Luka Mišetić, branitelj generala Ante Gotovine, koji je dobar poznavatelj ekstradicijskog zakona.

– Da je Ivo Sanader doputovao u Ameriku, bilo bi vrlo složeno za hrvatsko pravosuđe u kratkom vremenu dobiti pravnu bitku s američkim zakonima i praksom koja se odnosi na izručivanje hrvatskih državljana jer bi se cijeli proces, vjerovali ili ne, vodio po ugovoru o ekstradiciji koji je 1902. godine zaključen između Kraljevine Srbije i SAD-a – upozorava Mišetić.

Luka Mišetić podsjeća na američku praksu po kojoj se, čak i kad je raspisana tjeralica, osobe ne izručuju državi koja ih traži ako nije podignuta optužnica.

– U ovoj fazi, dok u zahtjevu DORH-a stoji da se Sanadera tereti za zloporabu ovlasti i položaja te se traži mjesec dana pritvora, to ne bi bio dovoljan argument za ekstradiciju jer će suca na federalnom žalbenom sudu u New Yorku zanimati gdje je optužnica, a ona, koliko je poznato, u Zagrebu još nije napisana. Nemamo međudržavni ugovor o izručenju s Amerikom, a onaj s početka prošlog stoljeća ne odgovara na sve zahtjeve našeg doba te s velikom sigurnošću mogu pretpostaviti da bi sud tražio neki sličan slučaj iz američke prakse na koji se mogu pozvati u rješavanju Sanaderove priče.

Mišetić podsjeća na slučaj Muhameda Šaćirbeja, bivšeg veleposlanika i ministra vanjskih poslova BiH, kojeg je 2003. u New Yorku uhitila policija na osnovu tjeralice koju je izdao Interpol po nalogu Sarajeva.

– Šaćirbej nikada nije izručen Sarajevu ne zato što je američki državljanin nego zbog toga jer iz Sarajeva nije stizala optužnica. Istraga je pokrenuta, osumnjičen je za nestanak 1,8 milijuna dolara s računa jednoga bosanskohercegovačkog investicijskog fonda i nezakonitog prisvajanja 600 tisuća dolara s računa misije BiH u UN-u, ali optužnicu nisu podigli što je žalbenom sudu u New Yorku bio dovoljan razlog da nakon godine i tri mjeseca, koliko je proveo u zatvoru, Šaćirbeja puste uz jamčevinu od šest milijuna američkih dolara.

Državljanstvo

Na pitanje bi li Sanadera brže izručili Zagrebu jer nema američko državljanstvo, Mišetić odgovara da ne bi jer sud poštuje isključivo američke zakone po kojima se procesuiraju i strani državljani ako su kazneno gonjeni.

– Njima nije važno državljanstvo jer svaka osoba koja boravi u Americi pod njihovom je pravnom jurisdikcijom. Sanadera se ne može kazneno goniti u Americi za kaznena djela počinjena u Hrvatskoj, a ona nisu ni poznata dok nema službene optužnice. Njegovo izručenje, nakon što bi ga u Americi uhitili na temelju Interpolove tjeralice, bilo bi uvjetovano podizanjem optužnice – naglašava Mišetić.