Santini: Ako se Grčka želi stabilizirati mora se vratiti nacionalnoj valuti

Razumno bi bilo da EU još ove godine utvrdi mehanizam za napuštanje eura, zemlje kao što su Grčka, Portugal ili Španjolska neće moći stabilizirati svoje gospodarstvo ako ne vrate nacionalnu valutu – uvjeren je hrvatski ekonomist Guste Santini. Euro je, kaže, projekt za dobra vremena, krojen je prema mjerama uspješne Njemačke i daleko od mogućnosti jedne Grčke ili pak nekih novih članica EU. Kako se rasplamsava grčka kriza, sve su češće ocjene da je odbacivanje eura pitanje vremena. Vjerojatno je to neizbježno i za Georgea Sorosa, koji je ovaj tjedan prokomentirao da europske vlade samo kupuju vrijeme, ali ono radi protiv njih.

– Nalazimo se na rubu ekonomskog kolapsa koji počinje u Grčkoj, ali bi se lako mogao proširiti. Financijski je sustav i dalje vrlo ranjiv – kazao je Soros.

Grčka vlada, na primjer, pokušava progurati restriktivni paket mjere u parlamentu kojim bi uštedjeli 20-ak milijardi eura i osigurali nove kredite. Bankarski analitičar Hrvoje Stojić kaže da sada nije riječ o Grčkoj nego o kredibilitetu Europske centralne banke koja je uložila silne milijarde u otkup grčkog duga i ne može se povući. Francuske su banke obećale Sarkozyju da će primiti nove obveznice u zamjenu za stare, a njemačke su banke već prodale većinu grčkog duga i ležernije prate rasplet.

– Samo je nekoliko zemalja s Njemačkom na čelu dobro pozicionirano u okviru eura. Manje razvijene zemlje imale su iluziju da mogu postati punopravni partneri, kreditni im je balon to pijanstvo omogućio, ali sada slijedi otrežnjenje. Da bi zadržali euro, Grci moraju povećati poreze i smanjiti državnu potrošnju, a oni to ne mogu učiniti. Grčki će političari pokazati veliku državničku odgovornost napuste li eurozonu, a za sam EU bilo bi dobro kada bi se do kraja ove godine dogovorili kriteriji za to – kaže Santini.

– Grčki problem nije euro nego neodgovorna fiskalna politika, prevelika socijalna prava i dugoročni strateški problemi. S eurom ili bez njega nitko im više neće dati novac za rastrošan život – kaže Stojić.

Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta, kaže da nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti što će se dogoditi s eurom.

– Činjenica jest da je euro uveden, a da nisu bile ispunjene sve temeljne pretpostavke za uvođenje zajedničke valute. Optimizam povezan uz uvođenje eura i ignoriranje očitih nespremnosti stvaranja zajedničkog valutnog područja, među ostalim, vjerojatno je bio i odraz i posljedica dobrih gospodarskih prilika u vrijeme stvaranja eura u perifernim zemljama članicama eurozone. Povoljni gospodarski rezultati tih zemalja nisu bili posljedica provođenja reformi i rasta produktivnosti, već uvelike rezultat tadašnje kreditne ekspanzije. Isto tako, činjenica je i to da će eurozona postati sve manje i manje održiva ako se uz monetarnu i trgovinsku ne uspostavi i nekakav oblik fiskalne unije, ali iz perspektive sadašnjeg trenutka takva se unija ne čini izvjesnom – kaže Vizek.

Grčka kriza ima odjeka i u nas.

– Hrvatska nema puno izbora, idućih deset do 15 godina neće moći uvesti euro, a ukidanje valutne klauzule, o čemu se govori, dovelo bi do sloma države – kaže Santini. Ne uđe li se u ozbiljne reforme kojima će se smanjiti državna potrošnja i povećati konkurentnost gospodarstva, tečaj će se moći čuvati još neko vrijeme.