Sarkozy: Ako nas Grčka zatreba, tu smo!

I naši su stručnjaci rekli da EU neće dozvoliti propast Grčke. Možda ne toliko iz solidarnosti, koliko uviđanja što bi isto značilo za njih.

Zemlje u eurozoni poštovat će svoje obveze u svezi s financijskim stanjem u Grčkoj "ako se za to ukaže potreba", rekao je u nedjelju francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, na tiskovnoj konferenciji s grčkim premijerom Georgiosom Papandreuom.

- Želim biti jasan. Bude li trebalo, zemlje u eurozoni ispunit će svoje obveze. O tome ne može biti dvojbe - rekao je Sarkozy nakon jednosatnog razgovora s Papandreuom.

- Grčka vlada je donijela mjere koje su se od nje očekivale. Države u eurozoni moraju sada biti spremne donijeti svoje. Francuska će, dakle, učiniti što je nužno - istaknuo je, ocijenivši da "Grčku zasad ne treba financirati".

Francuski predsjednik koji je uoči susreta s Papandreuom 45 minuta razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, izjavio je da zemlje u eurozoni "rade na stanovitom broju točno određenih mjera" za potporu, ali nije htio reći kakvih.

- Ako nas Grčka zatreba, tu smo - kazao je.

Papandreu je pak istaknuo da Grčka želi pronaći "europsko rješenje" za svoje financijske teškoće i da zasad ne razmišlja o traženju pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

''Naša zemlja je donijela opsežnije mjere od onih koje su zagovarali stručnjaci''

- Želimo europsko rješenje, ne želimo se obratiti MMF-u - kazao je.

Dodao je kako je ''europsko rješenje do jučer ili do prekjučer visjelo u zraku'' te kako ''nakon različitih susreta koje je imao ovog tjedna, vidio je da politička volja postoji, ne samo kod predsjednika Sarkozyja".

- Naša zemlja je donijela opsežnije mjere od onih koje su zagovarali stručnjaci. Zato bismo htjeli podići zajam kao i sve druge zemlje u eurozoni, uz sličnu kamatnu stopu, možda ne istu, ali sličnu - rekao je predsjednik grčke vlade.

- Postoje rješenja za problem, bude li naša zemlja morala uzajmiti novac - rekao je Papandreu, spominjući također "inicijativu protiv špekuliranja".

Grčka vlada je u srijedu donijela paket mjera štednje kako bi smanjila golemi dug zemlje koji je zaprijetio i stabilnosti eura.

Mjere uključuju povećanje stope poreza na dodanu vrijednost za dva postotna boda, na 21 posto, smanjenje bonusa na plaće u javnom sektoru za 30 posto, povećanje poreza na gorivo, te zamrzavanje državnih mirovina. Nove mjere trebale bi osigurati uštede od 4,8 milijarda eura.

Hrvatski stručnjaci pogodili rasplet situacije

Naime, u Grčkoj vlada žestoka financijska kriza zbog koje se sumnja kako bi moglo doći do ugrožavanja stabilnosti eura, ali i stabilnosti same Europske Unije. Bivša konzervativna vlada u Ateni mjesecima je u Bruxelles slala lažne podatke, no kasnije se ispostavilo kako je proračunski deficit porastao na 12 posto, a dopušteno je samo tri posto.

Photo javno165

- To je totalno krivo, ne može Grčka ugroziti stabilnost EU - naglasio je prije nekoliko dana i Drago Munjiz, konzultant i direktor Gastro Grupe.

Naime, Munjiz smatra sasvim sigurnim da će najjače europske zemlje pomoći Grčkoj da izađe iz krize te kako su navodi o padu eura, pa i EU-a samo insinuacije te da ''nema šanse da do toga dođe''.

- Najjače zemlje to neće dopustiti jer kad bi se dopustilo, došlo bi do raspada u Portugalu i u Španjolskoj, a time najviše gube upravo te najjače zemlje poput Francuske i Njemačke - uvjeren je bio Munjiz. I pogodio.

Naime, sredinom prosinca 2009. godine mediji su pisali kako državni čelnici i čelnici vlada članica Europske unije osluškivali su što se zbivalu na summitu u Kopenhagenu kad je glavna tema bila zaštita klime. No, svi su brujali o 'podtemi' koja brine velik dio EU. ''Grčki sindrom'' proizašao iz financijske krize.

Nije predviđeno pružanje pomoći za članicu ''eurozone''

Šefovi država i vlada članica EU-a jednim okom će gledati prema Kopenhagenu - zaštita klime je i u Bruxellesu glavna tema sastanka na vrhu Unije. Tu je i financijska kriza, te posljedice koje već sad osjeća Grčka. Naime, tražila se rasprava o pokazateljima kako Grčkoj prijeti opasnost od nelikvidnosti, što je prepoznato kao prvi slučaj za jednu članicu "eurozone". Bivša konzervativna vlada u Ateni mjesecima je tako u Bruxelles slala lažne podatke, da bi se naposljetku pokazalo da je proračunski deficit porastao na 12 posto, a dopušteno je samo tri posto.

Ono što je također prepoznato, panika je koju bi ti navodi mogli rasplamsati. Tako je vrlo brzo u medije plasirano i 'uvjerenje' stručnjaka kako Grčka neće bankrotirati. Neki su povjerovali, neki nisu, no svima je crv sumnje nepovratno ušao u um. Ipak, takvim podacima pod upitnik se stavlja čak i vjerodostojnost samog eura koji se u financijskoj i gospodarskoj krizi pokazao kao možda i najjači stup stabilnosti.

Nadalje, navodilo se kako u Europskoj uniji nije predviđeno pružanje pomoći za članicu ''eurozone'' koja je na rubu državnog stečaja. No, iako pojedinci tvrde da neće doći do bakrota, dođe li do stečaja, Grčka bi se morala obratiti Međunarodnom monetarnom fondu, ali to bi se loše odrazilo i na Grčku i na ''eurozonu''. Pred Grčku su tada stavljene vrlo stroge mjere štednje, slično kao što je u Latviji provedeno veliko smanjenje plaća i mirovina.

Novi navodi pojavili su se krajem veljače 2010. godine, kad je u medijima buknula vijest kako grčka financijska kriza ne prijeti samo euru, već i cijeloj Europskoj uniji. Naime, kako je prvi prokazao Financial Times, zbivanja u Grčkoj bi mogla ''ugroziti jedinstvo europske porodice građeno tijekom proteklih šezdeset godina''. Naime, navedeno je kako ukoliko Europa na političkom planu ne napravi korak naprijed glede grčke krize, sve bi moglo krenuti unatrag te ć se početi rasplitati dug proces europske integracije. Poznato je kako je ''formiranje jedinstvenog tržišta i usvajanje zajedničke valute bili su samo početni element u stvaranju političke unije koja je dovela do širenja europskih zakona i smanjenja nacionalnog suvereniteta''.

Kriza povjerenja postavlja pitanje i brojnih drugih ovlasti Bruxellesa

Photo javno165

No, nije Grčka jedina na karti financijske krize. u istu se upravo ucrtavaju Španjolska, Portugal i Italija, kojim aprijeti slična sudbina, no pravi politički odgovor nikako ne stiže. Naime, teško da će ijedan čelnik koji je kako sebe, tako i svoju naciju demonstrirao kao pro-EU, priznati kako građani ipak ostaju privrženi svojoj zemlji, a ne Uniji i nemaju namjeru davati svoj novac kako bi pripomogli u rješavanju tuđih problema.

Također, postoji i prijetnja kako će za nekoliko mjeseci nastupiti nova kriza, ali i opasnost od toga da se u EU uvuče ''kriza povjerenja koja bi vjerojatno dovela u pitanje i brojna druga ovlasti Bruxellesa, od useljavanja do socijalne politike''. Toliko je, naime, bitna grčka kriza, pa tako i njeno potencijalno rješenje ili barem rad na istom, za EU.

Tako je i prije nekoliko dana nekolicina hrvatskih ekonomskih stručnjaka, vezano uz sasvim drugu temu (sukob Željko Rokatinski - Goran Marić, op.a.), kazala kako Hrvatskoj prijeti opasnost od takozvanog ''grčkog sindroma'', od kojeg nas je možda i ponajviše spasila monetrana politika guvernera HNB-a te samim time i centralne banke.