Sastanak Josipovića i HGK:Potrebno je ublažiti posljedice izlaska iz CEFTAe

Danas je održan sastanak između Hrvatske gospodarske komore i njenih članica iz prehrambeno-prerađivačkog sektora s predsjednikom Ivom Josipovićem.

Na sastanku su bili prisutni predstavnici vodećih prehrambeno-prerađivačkih tvrtki; Agrokora, Adris grupe, Atlantic grupe, Dukata, Kraša, Podravke i Vindije.

Cilj sastanka bio je upoznati predsjednika sa promjenama u poslovanju prehrambeno-prerađivačkog sektora i moguće negativne posljedice koje će proisteći istupanjem Hrvatske iz članstva u Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA) i pristupanjem Europskoj uniji 01. srpnja 2013. godine i dosadašnjim aktivnostima u suradnji s nadležnim tijelima.

Pristupanje RH jedinstvenom europskom tržištu za posljedicu će imati pad carina pri uvozu iz EU, ali i pad brojnih drugih troškova pri uvozu. Hrvatska već sada 70% svojih prehrambenih proizvoda uvozi iz EU, a s obzirom na smanjenje troškova pri uvozu, uvoz će i dalje rasti. S druge strane, neće doći do značajnijeg rasta izvoza u EU. Naime, Hrvatska već sada ima gotovo u cijelosti slobodan izvoz prehrambenih proizvoda u EU, a na ovo tržište izvozi se oko 570 milijuna USD hrane.

Ono što je predstavlja posebnu opasnost jest rast carina pri izvozu na tržište zemalja CEFTA-e. Na ova tržišta Hrvatska godišnje izveze oko 645 milijuna USD hrane, dakle za 75 milijuna USD više nego što izvozi u EU. Da bi se donekle ublažile negativne posljedice ulaska u EU, potrebno je osigurati izmjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između zemalja članica CEFTA-e i EU najkasnije danom ulaska. Čak i tada će hrvatski proizvodi biti u lošijem položaju nego što su sada jer će se naši proizvodi izvoziti pod jednakim uvjetima s ostalim zemljama članicama EU, a Srbija, koja nam je glavni konkurent na ovim tržištima, će zadržati povoljniji tretman. 

Na sastanku je poseban naglasak stavljen na žurne izmjene važećih Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i zemalja CEFTA-e (Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije) kao i na povećanje diplomatskih aktivnosti prema zemljama članicama Europske unije jer će i one imati interes prilikom ugrađivanja hrvatskih koncesija u sporazume o stabilizaciji i pridruživanju EU sa pojedinim zemljama CEFTA – e.