Seljaci se boje posljedica novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Nema više kupovine ili prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta. Prema modelu prijedloga novog Zakona ministarstvo zagovara model zakupa zemlje na 50 godina, a do 2013. u upotrebu planiraju staviti još milijun hektara zemlje. S obzirom na to da prijedlog nije naišao na odobravanja djela poljoprivrednika, u ministartvu podsjećaju kako je sve još uvijek radna verzija.

Sve kritike koje su ovih dana upućene na račun novog prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu- nisu utemeljene, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

"Mislim da je to neosnovano iz razloga što je zakon u radnoj verziji. Na zakonu se još uvijek radi na Povjerenstvu i na radnim tijelima ovog Ministarstva. Nakon što ga Povjerenstvo izdefinira kao završnu verziju zakona on će izaći na javnu raspravu, znači na uvid svim potencijalnim korisnicima i konzumentima", kaže ministar.

Podsjetimo, vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava izrazili su sumnju kako će novi Zakon pogodovati trgovačkim društvima i to u segmentu kriterija o dodjeli zemlje u zakup, a koji će prednost dati "najkvalitetnijem gospodarskom programu". Te će se smjernice još utvrditi, kažu u ministarstvu.

Novi je zakon, smatra Jakovina, osnova zemljišne reforme, s ciljem okrupnjavanja gospodarstva i povećanja korištenih poljoprivrednih površina.

"Imamo gotovo milijun hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za koji imamo ambiciozan plan da ga što hitnije stavimo u funkciju", istaknuo je ministar, koji je najavio i kako krajem lipnja kreće isplata drugog djela poticaja u visini oko 1,2 miljarde kuna. Od 92,5 tisuće podnositelja zahtjeva, oko 10 posto korisnika, do danas nije dobilo ni kune jer nisu podmirili obveze prema državi, podsjetio je ministar.

"To su korisnici čije su obaveze, odnosno dugovi prema državi i poreznoj upravi puno veći od iznosa kojeg bi trebali dobiti na konto poticaja. Njima poticaji nisu isplaćeni dok ne reguliraju svoje obaveze prema državnom proračunu. I sada apeliramo na poljoprivredne proizvođače da pogledaju svoje obaveze, tako da bi mogli uredno primiti drugi dio poticaja",rekao je Jakovina.

Najavio je i 2 miljarde kuna vrijedne investicije u ovoj i sljedećoj godini kao i potpore od 60 milijuna kuna u drvnoj i prehrambenoj industriji. Istaknuo je i povećanje iskoristivosti po IPARD programu. Natječaj koji je završio u svibnju definirao je 97 novih projekata za jedinice lokalne samouprave u vrijednosti 317 milijuna kuna što je do sad najviša zabilježena realizacija od početka programa 2007. godine, istaknuli su u ministarstvu.

Jakovina je najavio i sastanak Savjeta za žitarice sredinom sljedećeg tjedna kada bi trebali definirati sve vezano uz otkup roda pšenice. (Mediaservis)