Seljaci zbog niske otkupne cijene odustaju od pšenice

Vrijeme idealno

– Nismo zadovoljni, a to smo poručili i ministru Čobankoviću. Ne želimo poticaj za pšenicu 60 posto u vaučerima, a 40 posto u gotovini, već da bude barem pola-pola, ako ne i 60 posto u gotovini jer seljaku treba gotov novac da bi kupio repromaterijal. Kažu da možemo u banci unovčiti vaučer, što je točno, ali banka uzima proviziju pa poticaj u konačnici seljaku nije 2250 kuna po hektaru za pšenicu, nego umanjeno za proviziju – kaže Tomislav Pokrovac, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Vukovarsko-srijemske županije.

Dodaje kako seljaci još nisu počeli sjetvu pšenice jer je u zemlji još šećerna repa, ali je uljana repica posijana. Upozorava kako bi moglo manjkati pšenice jer zbog niske otkupne cijene seljaci odustaju od te kulture. Poljodjelci drže kako 10. listopada sjetva može početi. Iako je bilo obilnije kiše prije dva tjedna, zemlja se posušila i dovoljno je vlage, a i povoljne su temperature za klijanje sjemena.

Na gubitku

– Zasijat ću 12 hektara pšenicom, ali čekam barem 10. listopad pa ću početi sa sjetvom – kaže Nikola Pfaf, poljoprivrednik iz Rokovaca, kojem računica ne ide na ruku.

– Za hektar sjetve pšenice potrebno 3000 kuna, i u to ulazi barem 100 litara goriva za pripremu zemljišta i sijanje, što je 500 kuna, sjeme je od 1000 do 1200 kuna, a gnojivo 1200 kuna, a tome valja dodati barem 700 kuna po hektaru za proljetnu zaštitu od korova i štetnika. Naravno, tu nisam uračunao svoj rad. Još nisam dobio poticaj pa, zapravo, kreditiram sjetvu. Obična računica pokazuje kako poticaj ni izdaleka nije dovoljan – dodao je.