`Seljačka buna` razdire politički vrh ili društvo?

Loptica s imenom premijerke se prebacuje amo-tamo, a prosječan građanin se s ciničnim osmijehom pita `Ma, koga vi pokušavate zavarati?`.

Seljačke, poljoprivredne udruge prosvjeduju i traže svoja prava, oko njih se medijski prepucavaju predsjednik RH i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, nabacijući se dolaskom premijerke na pregovore - koji je izostao, iako nije ni bio najavljen. Ironična osoba već nalazi prostor za podsmijeh. No, ne treba biti ironičan. Polemike između Ive Josipovića i Petra Čobankovića oko poljoprivrednika, no zapravo oko Jadranke Kosor, dobro su poznata politička igra.

- To je normalno, pokušava se loptica spustiti što niže jer nitko ne želi preuzeti punu odgovornost - pojasnio je politički analitičar Davor Gjenero.

Analitičar smatra kako je riječ o običnom dijelu ''političkog folklora'' te ''priči koja će se ionako brzo ispuhati, no koju nije napuhao predsjednik Ivo Josipović''. Također, Gjenero je kazao kako ''ne vjeruje da će biti većih napetosti između predsjednice Vlade i predsjednika države'', dok o njegovu dijalogu s ministrom Čobankovićem kaže kako ''drugi ljudi ionako nisu 'pravi' sugovornici s predsjednikom''.

''Josipović može eventualno podržati jednu od strana''

Josipovićev utjecaj na ekonomiju smatra ograničenim.

- Josipović može eventualno podržati jednu od strana, no ne vjerujem da će to činiti često - istaknuo je politički analitičar te dodao kako će se ipak ''takav tip priča često odvijati''.

No, iako Gjenero ne vjeruje da će doći do raskola u državnom vrhu zbog spomenutih blagih prepucavanja, koja su očito očekivan scenarij, do jednog drugog razdora bi ipak moglo doći. Naime, kako je i sam naglasio, ''kroz ovu seljačku, poljoprivrednu bunu ići će se prema zalasku tipa socijalne solidarnosti svih protiv Vlade''.

- Prošle godine, kad su seljaci ušli s traktorima u Zagreb i blokirali promet, građani su ih podržavali, a studenti im pljeskali - podsjetio je Gjenero, no dodao kako bi tome mogao doći kraj.

Moć onima koji prazne, marginalizacija onima koji pune državni proračun

Photo Vjesnik

Ono što vidi trentunim hrvatskim problemom, činjenica je kako ''socijalni pritisak mogu vršiti oni koji troše iz državnog proračuna'' te dodaje kako se ''treba dogovarati s onima koji proračun pune, a ne prazne''. Također, istaknuo je i kako ''zaposleni u biznis sektoru ili nemaju nikakav ili su marginalizirani u socijalnom dijalogu''.

- To je katastrofalna situacija. Velika snaga se daje onima koji crpe državni proračun, a oni koji ga pune imaju nikakvu ili zanemarivu snagu - napominje i nadalje ističe kako postoji velika razlika između Hrvatske i, primjerice Njemačke, jer su kod nas ''industrijski sindikati, u najboljem slučaju, marginalizirani'', a ''oni koji troše novac, mogu sve blokirati''.

- Siromasi iz splitske željezare pokušavaju radikalnim mjerama privući pozornost, no to je neusporedivo sa poljoprivrednicima kad izađu na ceste s traktorima ili kad u štrajk krenu javna lokalna poduzeća i uprave - ponudio je Gjenero primjer.

''Nitko u političkom sustavu neće imati interesa podilaziti pojedinim socijalnim skupinama''

Naime, analitičar smatra kako će se morati ''preispitati jedan dio privilegija te razmotriti taj tip protesta, uvjetno rečeno, privilegiranih''. Nadalje, ističe kako će Vlada imati problem kako to riješiti.

- Nitko u političkom sustavu neće imati interesa podilaziti pojedinim socijalnim skupinama - uvjeren je Davor Gjenero.

Po svemu sudeći, posljednja u nizu 'seljačkih buna' te njom uzrokovano prebacivanje loptice krivnje, ali i navoda o dolasku Jadranka Kosor, nikome od navedenih neće nanijeti naročitu štetu. No, gledano s društvenog aspekta, moglo bi doći do raskola jer su svi u problemima, a kad čovjek i sam ima probleme, poslovično mu oni postaju bitniji od svega ostalog i svih ostalih te proporcionalno tome opada razina suosjećanja (čitaj: svaki povod za viku i 'dreku' protiv vladajućih je dobar, op.a.). No, dođe li do toga, sama takva situacija bi zapravo mogla biti prilično dobro iskoristiva za vladajuće, jer ni u današnja vremena se nije smislila bolja formula od one stare ''podijeli, pa vladaj''.