Šeparović: U Jasenovcu se ubijalo i poslije 1945.

U posjetu nekoliko udruga spomen-području Jasenovac rečeno je da postoje dokazi da se u logoru ubijalo i za vrijeme NDH-a i za Jugoslavije.

U povodu posjeta nekoliko udruga Spomen-području Jasenovcu, na poticaj Hrvatskoga žrtvoslovnog društva danas su predstavnici udruga na konferenciji za novinare istaknuli da imaju dokaze da je u logoru Jasenovac i poslije travnja 1945. bilo masovnih likvidacija, da je bio logor oba totalitaristička režima - za Drugoga svjetskog rata ustaškog, a poslije rata komunističkog.

Polaganje vijenaca

Tajnik - glasnogovornik Počasnoga bleiburškog voda Bože Vukušić rekao je da su 19. travnja na poticaj Hrvatskoga žrtvoslovnog društva posjetili Spomen-područje Jasenovac te položili vijence na neoznačenome mjestu jedne od poslijeratnih masovnih grobnica i uz spomenik žrtvama jasenovačkog logora od 1941. do 1945. godine.

U posjetu Spomen-području Jasenovcu bili su predstavnici Počasnoga bleiburškog voda, Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, Udruge ratnih veterana 'Hrvatski domobran', Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva iz Sarajeva, Nacionalnog ureda za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH.

Zahtjev za istragom masovne grobnice

Vukušić je rekao da su djelatnicima Uprave Spomen-područja Jasenovca iznijeli zahtjev da se istraže i obilježe masovne grobnice nastale na tom području nakon Drugoga svjetskog rata te da se podigne spomenik njihovim žrtvama.

Predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović pozvao je na počast žrtvama, suradnju u istraživanju istine, obilježavanje masovnih stratišta i primjenu europskih standarda na sve zločine totalitarnih režima u skladu s prihvaćenim deklaracijama Parlamentarne skupštine Vijeća Europe 1481 i Deklaracije Hrvatskoga sabora od 3. lipnja 2006. o osudi zločina počinjenih za totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990.

Ubijanja i poslije Drugoga svjetskog rata

Zvonimir Šeparović

Šeparović je istaknuo da žrtve postoje, kosti optužuju, a Europa i Hrvatski sabor za te su zločine digli glas.

- Postoje zločinci, živi ili mrtvi, a od njih nitko nije odgovarao. Tezno, Kočevski rog, Huda jama, Maceljska gora, a sada i Jasenovac vape do neba za pravdom za brutalno umorene žrtve - poručio je Šeparović.

Naglasio je da udruge od Javne ustanove Spomen-područja Jasenovca traže da počnu istraživati ubijanja od svibnja 1945. do 1951. godine. Rekao je kako je, po izjavi ravnateljice Nataše Jovičić, bilo ubijanja i poslije Drugoga svjetskog rata, o čemu je podatke prikupljala kustosica Jelka Smreka, lani poginula u prometnoj nesreći, te upitao gdje su rezultati njezinih istraživanja.

Šeparović je rekao da će udruge od Hrvatskoga sabora tražiti da izmijeni Zakon o Javnoj ustanovi Spomen-područja Jasenovca tako da se otvori mogućnost i obveza istraživanja događaja u Jasenovcu poslije rata 1945. Najavio je i znanstveno-stručni skup na koji će pozvati sve one koji se bave ili one koji su se bavili istraživanjem istine o logoru Jasenovcu - Milana Bulajića, ali i Josipa Boljkovca, Josipa Manolića, Milku Planinc i Ivana Fumića. Također će pozvati sve institucije i hrvatske povjesničare da dođu na raspravu o istini o logoru Jasenovcu u Drugome svjetskom ratu i poslije travnja 1945. godine.