Sijanje panike: Prijete nam armagedonom ako Europskoj uniji kažemo "ne"

Ako hrvatski građani na referendumu odbace ulazak u Europsku uniju, hrvatskom gospodarstvu prijeti potpuni kolaps, a doći će i do jačanja radikalnih opcija na političkoj sceni, sigurni su ugledni hrvatski ekonomisti i politolozi. "Ne" na referendumu znači automatsko sniženje kreditnog rejtinga na razinu "smeće", što će cijenu zaduživanja države i poduzeća gotovo udvostručiti, a kapital učiniti nedostupnim i potpuno zaustaviti sva ulaganja. Prema makroekonomistu Anti Babiću, srozavanjem na rejting "smeće" naša bi cijena zaduživanja sa sadašnjih 8 mogla porasti na 12 do 15 posto. A bez svježeg i jeftinijega kapitala Hrvatska će doći na rub bankrota poput Grčke.

– Hrvatski dug je iznad 100 posto BDP-a i već sad ne zarađujemo ni za otplatu kamata – kazao je ekonomist Ljubo Jurčić.

Odbijanje ulaska u EU povećalo bi preko noći ionako prevelike rizike ulaganja u Hrvatsku.

Past će i turizam

– Povećali bi se ne samo ekonomski nego i politički rizici, a to bi vjerojatno dovelo do smanjenja kreditnog rejtinga – kazao je analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.

EU ne rješava probleme, ali otvara bolje perspektive da se s jeftinijim i dostupnijim kapitalom riješe strukturni problemi gospodarstva. Hrvatski euroskeptici kao primjer svog protivljenja ulaska u EU najčešće ističu Grčku koja je bankrotirala upravo u Europskoj uniji.

– Niske kamatne stope za zaduživanje koje su dobili ulaskom u EU, Grci nisu iskoristili da bi riješili financije, nego su povećavali javnu potrošnju – kazao je Z. Šantić, koji ističe da bi Hrvatska novac iz EU trebala usmjeriti za sređivanje financija, provođenje strukturnih reformi i podizanje konkurentnosti gospodarstva. Odbijanje ulaska u EU sigurno bi značilo produbljivanje recesije i guranje Hrvatske u dugoročnu depresiju jer bi hrvatsko gospodarstvo samo u prvoj godini ostalo bez 12 milijardi kuna iz EU fondova. Porasla bi i nezaposlenost, koja već prema prvim pokazateljima iz 2012. poprima, kako kaže Lj. Jurčić, "razmjere epidemije". Nezaposlenih je već više od 315.000, a trendovi su katastrofalni.

– Ove godine očekujem gubitak najmanje 50.000 radnih mjesta, a možda i više ako bude dodatnih akceleracijskih efekata – kazao je Jurčić.

Jedina nada ostaje nam turizam, ali ni od te "zlatne koke" hrvatskoga gospodarstva ne treba očekivati previše ako odbacimo tržište od pola milijuna ljudi.

– Turizam sve više postaje kapitalno intenzivna djelatnost, a odbacivanje EU znači slabiji interes ulagača i smanjenje konkurentnosti, što bi smanjilo broj gostiju – upozorava Šantić.

Neulazak u EU dodatno će smanjiti i cijenu nekretnina, koje padaju već četiri godine zaredom.

– Ako ne uđemo u Europske unije, dodatno će pasti cijene nekretnina, a one su najznačajnija imovina građana – zaključio je Zdeslav Šantić.

Teze nekih da bi Hrvatska mogla bolje živjeti sama izvan EU, poput Švicarske ili Norveške, većina ekonomista odbacuje jer se bogata gospodarstva tih zemalja, utemeljena na skupim energentima i proizvodima visoke dodane vrijednosti, ne mogu uspoređivati s našim.

Jačanje radikala

Odgađanje ulaska u EU bila bi izvrsna podloga za jačanje radikala na političkoj sceni.

– Može se očekivati jačanje svih koji su desno od HDZ-a, a to bi moglo potaknuti i lijeve radikale i pojačane anarho-sindikalne akcije – smatra Zdravko Petak, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Odgađanje ulaska u EU značilo bi za Hrvatsku i slabljenje teško stečene pozicije lidera u regiji. Također, Hrvatska mora iskoristiti ovaj trenutak, smatra Z. Petak, jer dokazani hrvatski saveznik Njemačka upravo sada ima moć veću nego ikada u EU. Zagreb će, ako se na referendumu odbaci ulazak u EU, svoju poziciju lokomotive Balkana prepustiti Beogradu jer Srbija ostvaruje sve veće stope rasta, ima mnogo manji vanjski dug, a i veće je tržište.

– Hrvatska bi odbijanjem ulaska u EU izgubila poziciju lidera na Balkanu ako Srbija ustraje na Tadićevu putu – zaključio je politolog Zdravko Petak.

Pravo glasa na referendumu o EU ima i 263.703 građana BiH

Pravo glasa na referendumu o ulasku u EU imaju svi državljani Hrvatske pa će na glasovanje moći izaći i Hrvati, kao i ostali građani u BiH koji imaju pravo glasa na referendumu, a takvih je 236.703. Glasovat će se u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli. U Banjoj Luci biračko pravo može ostvariti otprilike 25.000 hrvatskih državljana na dva biračka mjesta. Biračka mjesta u Sarajevu pokrivaju 90.000 birača s pravom glasa u BiH.

Na dvanaest biračkih mjesta u Sarajevu mogu glasovati i Hrvati iz nekoliko desetaka općina u srednjoj Bosni. Glasovat će se i u Tuzli, kojoj gravitira 40.000 birača. Na području konzulata u Mostaru pravo glasa na referendumu imat će 108.000 hrvatskih državljana.

“Da” na referendumu

Hrvatska postaje članica EU 2013.

“Ne” na referendumu

1. Referendum se ponavlja u roku od godinu dana. Pristupanje se odgađa na neko vrijeme, ali se u međuvremenu ekonomska situacija pogoršava jer nema novca iz EU fondova.

2. EU stavlja Hrvatsku na čekanje i iduća mogućnost otvara se zajedno s balkanskim paketom. Dolazi do jačeg povezivanja sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Nastavlja se politika “uvjetovanja”, Hrvatska ostaje objekt vanjske politike i sve se jače veže uza zapadnobalkanski paket.

3. Vlada RH odustaje od članstva i predlaže EU zaključivanje ugovora o pristupanju Europskom ekonomskom prostoru. EU to može, ali i ne mora prihvatiti, vjerojatnije je da neće. Hrvatska se vraća u zapadnobalkanski paket.

4. EU otkazuje SSP jer je izgubio svoju svrhu, uvodi stroži granični režim. Unija uređuje trgovinu s Hrvatskom u sklopu CEFTA-e, tj. u sklopu zapadnog Balkana.

5. Produljuje se sadašnja situacija, Hrvatskoj pada kreditni rejting na “junk”, dolazi do destabilizacije, nereda i propadanja državnih institucija. Članstvo u EU prestaje biti prioritet za EU i za Hrvatsku.