Šimonović: Dobili smo demarš, a ne ultimatum

Ministar Šimonović umanjuje značenje demarša kojim se potražuju topnički dnevnici i tvrdi da Vlada 'ništa ne taji'.

Hrvatska je primila demarš EU, koje je Zagrebu predalo češko predsjedništvo, ali to ne znači zatvaranje europskih vrata Hrvatskoj nego poticaj za što bržim otvaranjem poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima, kazao je u petak u Zagrebu ministar pravosuđa Ivan Šimonović.

Šimonović je to izjavio nakon što su neki mediji objavili vijest da je Hrvatska tjedan dana tajila podatak da je iz Europske unije stigao demarš Hrvatskoj zbog ''topničkih dnevnika'', dodajući: "ništa se ne taji".

Demarš nije ultimatum, rekao je Šimonović ocjenjujući da je to "pravno politička diplomatska forma kojom se želi poslati snažna poruka koja ne mora nužno biti negativna".

- Dapače, ako govorimo o demaršu EU koje je predalo češko predsjedništvo, u tom demaršu se pozdravlja dogovor između hrvatskih organa i haaškog tužitelja Sergea Brammertza oko identifikacije 23 ključna dokumenta i daljnji napori da se vjerodostojno protumači sudbina tih dokumenata - rekao je Šimonović nakon otvaranja seminara za suce, državne odvjetnike i policijske službenike o primjeni novog Zakona o kaznenom postupku.

Dodao je da se hrvatsku Vladu poziva da se taj dogovor što prije provede. Dakle, rekao je ministar, to nikako nije zatvaranje vrata Hrvatskoj nego zapravo poticaj da bi se što brže otvorilo poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava.

''Mi smo u niskom startu''

Europska komisija već je dala zeleno svjetlo, a neke države još čekaju stav tužitelja Brammertza o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, kazao je ministar, te dodao da možemo očekivati u idućim tjednima napredak u smislu otvaranja poglavlja 23.

- Mi nismo gubili vrijeme i čekali konačno zeleno svjetlo, mi smo u niskom startu, pripremili smo pregovaračko stajalište, čekamo zeleno svjetlo da ga predamo i očitovanje Unije i nadamo se da što prije počinju pregovori - kazao je ministar.

- Dvadeset i tri dokumenta odnose se na upotrebu topništva prigodom oslobađanja Knina - rekao je Šimonović dodavši da Brammertz te dokumente smatra posebno bitnima.

U dogovoru s tužiteljem, objasnio je Šimonović, jasno je definirano koje je važne dokumente hrvatska strana već predala, ustanovljeno je koje dokumente je Brammertz očekivao da Hrvatska ima, a Hrvatska nikad nije imala jer nisu sačinjeni i ustanovljeno je da postoje 23 dokumenta koji su bili sačinjeni, ali koji trenutno nisu u posjedu hrvatskih vlasti.

Treba još rasvijetliti što je s onim dokumentima koji su postojali, a sada nisu dostupni hrvatskim vlastima, zaključio je hrvatski ministar.