mjesto za top banner

15. VELJAčE 2012. 14:57h

Sindikat HŽ-a: Neutemeljene su tvrdnje da je u HŽ-u 5000 radnika višak

Foto

Hrvatska
0

Tekst

"Obzirom na potporu koju smo Vam uputili prilikom Vašeg imenovanja na odgovorno mjesto ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, ovim putem izražavam žaljenje zbog Vaše ničim utemeljene izjave o tehnološkom višku 5000 radnika u sustavu HŽ Hrvatskih željeznica, kao i radi, po našem mišljenju, neobjektivnog i pristranog prijedloga državnog proračuna, kojim se u Vašem resoru sredstva za HŽ smanjuju čak za 540 milijuna kuna, dok se istovremeno sredstva za luke povećavaju gotovo za 300 milijuna kuna." Stoji to u otvorenom pismu kojeg je ministru Komadini uputio Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara.

Forgač podsjeća da je HŽ 1989. zapošljavao 44.000 radnika, a 2000. godine oko 23.000 radnika, i od tada do današnjeg dana broj zaposlenih smanjen je još za oko 5.530 radnika te iznosi 17.470 i to uključujući sva kćerinska društva koja imaju oko 4.980 zaposlenih (uključujući TŽV Gredelj koji je vjerojatno najveća tvornica u RH). U odnosu na 1989. HŽ danas zapošljava 39% radnika, a broj kilometara pruge otprilike je isti.

- U navedenom razdoblju željeznica je više propadala nego se obnavljala i modernizirala, tako da je smanjenje broja radnika postignuto bez modernizacije, radi čega sada imamo nedostatak zaposlenih na mnogim radnim mjestima, kao i ostvarivanje prekovremenih sati. Pri tome ne bježimo od toga da ima i nepotrebnih radnih mjesta i radnih mjesta na kojima postoji višak zaposlenih, ali ta brojka je vrlo daleko od 5000 - tvrdi Forgač.

Dodaje da društva koja su izdvojena u sklopu outsourcinga svoje prihode ostvaruju na tržištu, a cijene koje postižu prema HŽ-u na tržišnoj su osnovi i često puta provjeravane natječajima. Mnoga od tih društava bila su predmet više pokušaja privatizacije, sukladno programima koje su prihvatili i sindikati. Osim u slučaju RVR Uslužne djelatnosti, privatizacija drugih društava nije uspjela.

"Kćerinska društva koja su vezana uz djelatnost HŽ-a ozbiljno su restrukturirana. Tako je Održavanje vagona d.o.o. od izdvajanja iz HŽ 2003. broj zaposlenih smanjilo sa 510 na 342 i to isplaćujući otpremnine većim djelom iz vlastitog prihoda. Slično je i s društvom Održavanje vučnih vozila d.o.o. Društva koja su osnovana radi gradnje i održavanja pruga i stabilnih postrojenja našla su se u teškoćama, jer im je HŽ Infrastruktura 2009. drastično smanjila narudžbe, iako su potrebe za obnovom pruga ogromne. Iz tih razloga broj zaposlenih u društvu Remont i održavanje pruga smanjen je s više od 800 na 330. To društvo je do 1990. godišnje izvodilo oko 150 km remonta pruga i to s manje mehanizacije, a sada, zbog nedostatka investicijskih sredstava, radi jedva desetak kilometara. Slično je i sa društvom PRO-REG d.o.o., koje bi godišnje trebalo izraditi i obnoviti najmanje 200 skretnica, no zbog nedostatka sredstava za investicije, izrađuje i obnavlja ih tek desetak", opisuje nadalje u pismu sindikalac, i navodi kako se istovremeno iz godine u godinu smanjuju brzine i osovinski pritisak na prugama.

Obzirom na izostanak investicija, privatizacija tih društava značila bi likvidaciju po kratkom postupku, čime bi Hrvatska bila jedinstvena zemlja koja na 2800 km pruga nema svojeg remontera, upozorava. S druge strane, ako se počnu obnavljati pruge, ta društva u kojima su plaće male i nisu rasle 8 godina, za HŽ Infrastrukturu neće biti nikakav teret, nego mogućnost da za mali novac kvalitetno popravi dotrajale pruge. Investicijski ciklus u gradnju i obnovu pruga, kojeg ministar najavljuje, nezamisliv je, tvrdi Forgač, bez kćerinskih društava Remont i održavanje pruga, Pružne građevine, PRO-REG i POSIT. Izostanak ulaganja ponajprije je posljedica preinvestiranja cesta i podinvestiranja željeznica od strane države, nastavlja. Pored toga proračunska sredstava za održavanje pruga i regulaciju prometa, kao i za subvencije putničkog i kombiniranog prijevoza od 2008. smanjena su ukupno za oko 1,2 milijarde. Novo smanjenje za još 540 milijuna kuna u 2012. znači da se bez skupih zaduživanja neće moći financirati niti hladni pogon.

- Podupiremo proračunske stavke za poticanje poduzetništva, no najbolji način poticanja je da se poduzetnicima da posla. U tom smislu investicije u željeznice upravo mogu i trebaju predstavljati pravi poticaj gospodarstvu i to podjednako građevinskom i industrijskom sektoru, odnosno ostacima metalske grane. Naime, velike su potrebe za gradnjom novih motornih vlakova koje proizvode Končar i Gredelj, u čemu sudjeluje i veliki broj domaćih kooperanata. Investicijskim ulaganjima u gradnju i obnovu pruga potaknuo bi se posrnuli građevinski sektor, ali i brojne tvrtke koje proizvode opremu. S druge strane, izravne državne subvencije privatnim poduzetnicima često ostaju bez efekta - piše u pismu.

Što se tiče raspodjele proračunskih sredstava u resoru, Sindikat smatra da se stavka HŽ ne smije toliko marginalizirati, a stavka luka toliko favorizirati. Ako ima novca, treba ga biti za sve, a ako nema, nema ni za koga.

- Možemo razumjeti to što ste iz Rijeke i što ste donedavno bili župan, ali sada ste ministar za područje cijele Hrvatske. U Slavoniji, Lici, dalmatinskom zaleđu pa i u Zagorju i u ruralnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, od radničkih zanimanja još jedino željezničari zarađuju nekakva prosječna primanja - poručuju sindikalci.

Sindikat hrvatskih željezničara, kao i dosad, podržat će svaku odluku koja ide u smjeru dobrobiti HŽ-a i RH, ali će se žestoko oduprijeti daljnjoj marginalizaciji željeznice i željezničara.Stoga predlažu sastanak kako bi razmotrili planove i namjere.