Sindikat umirovljenika umjesto 2. stupa traži dobrovoljni polu- javni stup

- Naprosto je smiješno zastrašivati hrvatske radnike i umirovljenike Europskom unijom, koja ni u jednom trenutku nije propisala modele, načine i visine izdvajanja. A u međuvremenu se od Vlade očekuje da poduzme i radikalne privremene mjere, pa i privremeno suspendiranje drugog stupa mirovinske štednje - kaže Stjepan Krajačić, predsjednik SUH-a.

Navodi kako gotovo da i nema nove članice EU koja nije u posljednje dvije-tri recesijske godine poduzela oštre rezove u vezi drugog stupa mirovinske štednje. U većini baltičkih zemalja drugi stup je praktički suspendiran. U Litvi je dobrovoljan i pokriva oko 50-60% zaposlenih; u Latviji je izdvajanje za drugi stup 2010. godine smanjeno na samo 2% (uz mogućnost ponovnog podizanja), a Estonija je iste godina cijeli drugi stup vratila u prvi stup štednje. Češka upravo donosi zakon kojim će drugi stup postati dobrovoljan, te se očekuje da će obuhvat pasti na oko 30% zaposlenih. Poljska je lani smanjila izdvajanje u drugi stup sa 7.3% na 2.3% i vode se rasprave o prijelazu na dobrovoljni model. Slovačka je uvela dobrovoljan drugi stup i mogućnost prijenosa ušteđevine i zarade u prvi stup. Mađarska je, pak,  ukinula drugi stup i sve prenijela u prvi. Malta je proglasila da još nije spremna za uvođenje drugog stupa, a Rumunjska izdvaja samo 2% (iako zakon propisuje više). Osim zemalja koje tek sanjaju moguće eurointegracije, poput Makedonije, Albanije i Kosova, gdje model Svjetske banke nesmetano opstaje, ili, kao u Bugarskoj, proizvodi velike gubitke, sve su druge zemlje na neki način zaustavile drugi stup, uvele strogi nadzor, pojeftinjenje upravljanja te prijelaz na dobrovoljni model, ističe SUH i postavlja pitanje:

Zašto Hrvatska i dalje ima preskupi model mirovinske štednje, kojim bahato upravljaju bankari, a k tome ne planira ozbiljne reforme?

Radnici su obvezatni plaćati doprinose, koji se namjeravaju i povećati, a usteže im se pravo utjecaja i suodlučivanja. Mirovinski se sustav dovodi do granica održivosti, investicije iz fondova mirovinske štednje bankari ne usmjeravaju u investicije koje otvaraju radna mjesta, a HANFA nudi samo neko polovično rješenje, zaključuje Krajačić.