Sindikati traže harač na božićnice i regrese

Sindikati javnih službi neće pristati na rezanje svojih prava ako se ne režu prava i privatnom sektoru, jer ´mora biti pravednosti´.

Sindikati javnih službi poručili su da ako im se oduzme pravo na božićnicu i regres, svakako žele znati na što će taj novac biti potrošen. Ističu kako se ne mogu smanjivati radnička prava ako se istodobno ne režu i ostali proračunski rashodi.

Takva najava sindikata stiže nedugo nakon što je Ivan Šuker kazao kako novca za isplatu i božićnica i regresa nema. Od Vlade traže da im, osim ideje o rezanju prava iz kolektivnog ugovora, prezentiraju i niz konkretnih mjera koje bi, uz taj ušteđeni novac, pomogle oporavku proračuna, piše Večernji list.

Ako bi se za oko 240 tisuća radnika uskratile božićnice i regres, ušteda bi iznosila oko 1,4 milijarde kuna, a ako bi ostale ili božićnice ili regresi, u državnoj bi blagajni ostalo oko 700 milijuna kuna.

Poručili su i da bude li se u pregovorima moglo birati što od stečenih prava ostaje, sindikati će zasigurno izabrati regres jer se isplaćuje sredinom godine, a do isplate božićnica u prosincu 'tko živ, tko mrtav'.

Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja poručio je kako ako se režu ili ukidaju regresi i božićnice, ta se prava moraju rezati i u javnim poduzećima, ali i u privatnom sektoru.

Objasnio je kako je stvar vrlo jednostavna, te tvrdi kako se njihove se božićnice i regresi mogu oporezivati pa će tako svi biti u istom košu. Objasnio je kako suosjeća s radnicima koji su dobili otkaze kod privatnika ili rade, a ne primaju plaće.

Štrajkovi nisu rješenje

Zanima ga što je onda s onim radnicima koji rade, primaju plaće, regrese i božićnice. Sindikati neće pristati na rezanje svojih prava ako se ne režu prava i ostalima, jer 'u Hrvatskoj konačno mora biti pravednosti'.

Napomenuo je kako ako se proračun spašava isključivo rezanjem jednoj populaciji, to nije dobro, ali ni prihvatljivo. On ima i solidnu oporbu unutar sindikata koja zasad želi biti anonimna, ali poručuju kako ne postoji uvjet pod kojim bi pristali na rezanje stečenih prava.

Tvrde da su javne i državne službe već dale svoj obol kada su im smanjene plaće, a njihovo smanjenje plaća, kažu, pobija moguće tvrdnje iz Vlade kako su svi zaposleni u državi već dali svoj prilog izlasku iz krize plaćajući krizni porez.

Ribić ističe da nikakvi štrajkovi ni prosvjedi nisu rješenje, ali ako se u radnička prava zaposlenih u javnim službama i državnim službenicima budu ukidala ili rezala bez dogovora, sindikati će iskoristiti sve ono što im je na raspolaganju.

Tvrdi i kako je i lanjska božićnica bila najprije prepolovljena, a sad je isplaćena do posljednje lipe, kako to kolektivni ugovor i propisuje. Tada se prijetilo tužbom, a tog se poteza ne libe ni ubuduće. Vlada je svjesna da takav spor ne mogu dobiti i da od njega mogu imati samo još više štete. Nakon tužbe morat će platiti i puni iznos i pripadajuće kamate. Što se tiče sindikata državnih službenika, očekivati je da će oni kao i dosad stati uz Vladu i prihvatiti ono što u Banskim dvorima odrede kao nužnost.