Škegro: Nećemo tiskati novac da bi pokrili dugove

Monetizacija duga ne znači da ćemo na ljeto tiskati novac, uvjeravaju hrvatski ekonomski analitičari.

Kao jedna od prvih aktivnosti navedenih na stranici 18 dokumenta o gospodarskim mjerama Vlade stoji kako se treba promptno smanjiti opća nelikvidnost jednokratnim podmirenjem svih dospjelih dugova iz domene utjecaja Vlade, s rokom do 01. lipnja 2010. godine, korištenjem svih oblika financiranja i monetizacije dospjelih dugovanja. Ta se mjera nalazi u dijelu naslovljenom s 'Doprinos države oživljavanju gospodarstva'.

Prosječno ekonomski potkovanom građanu, ono posljednje u nizu, a to je 'monetizacija dospjelih dugovanja' nikako nije jasna. Po svojoj definiciji izraz ima više značenja, a jedno od njih je i 'tiskanje novca', ali i stvaranje novčane mase koja se dobiva izdavanjem obveznica.

Ekonomist i analitičar Splitske banke, Zdeslav Šantić, objašnjava kako u ovom slučaju neće biti tiskanja novca, već će se novac dobivati upravo zaduživanjem u inozemstvu, a veće količine novca u opticaju neće biti jer je to protivno politici HNB-a, s obzirom na to da je poznato da guverner Rohatinski ne želi ugrožavati tečaj.

Porasti će kamate

Zdeslav Šantić Photo Liderpress

- Datum do kojeg bi se trebali podmiriti dugovi postavljen je dosta optimistično. Zaboravlja se i da je nelikvidnost strukturni problem - objašnjava Šantić koji monetizaciju duga definira kao printanje novca, u koje se vjeruje, neće ići.

Do novca se, naglašava, može doći putem različitih načina, a neki od njih su zaduženje na domaćem tržištu, zaduživanje vani čime logično raste ino dug, stvaranje daljnjih zaostataka i tek kao posljednje riješenje ubrizgavanje novog novca.

- Ako dođe do takvih problema da će biti potrebno printati novac, znači da se država našla u veoma teškoj situaciji. Stabilnost cijena se trebala mijenjati početkom desetljeća. Sada je za to prekasno - rekao je Šantić i zaključio kako bi opcija prije one koja dovodi do tiskanja novca svakako bila obraćanje Međunarodnom monetarnom fondu ili drugim sličnim instutucijama. Dodaje i kako probleme s tečajem, koji bi bio ugrožen inflacijom, prvenstveno ne bi dopustio čelnik HNB-a.

Slavko Linić monetizaciju duga objašnjava kao izdavanje vrijednosnih papira, odnosno obveznica, prodaju duga.

- Ta stavka znači kako će se trgovačka društva zadužiti, a evidentno kako će država to učiniti na domaćem tržištu. To će negativno utjecati na gospodarstvo, jer će porasti kamate, a novca će nedostajati za gospodarstvo - kaže Linić koji ističe kako ne vjeruje da nas očekuje tiskanje novca.

Photo Ivana Slojšek

Kamate na kredite će porasti, ali procijenjuje kako neće bitno premašiti vrijednosti trenutnih. Ni on, kao i Šantić nije optimističan glede krajnjeg roka do kojeg država mora isplatiti dugove, te smatra kako će se isti moći otplatiti eventualno negdje na kraju tekuće godine.

Škegro: Sad ste malo predaleko otišli

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke kazao je kako Hrvatska svoj dug može servisirati vani, dok monetizaciju dugovanja definira kao situaciju u kojoj HNB dolazi kao spas javnim financijama. Smatra kako se u ovom slučaju računa na pomoć centralne banke, te vjeruje kako bi Rohatinski bio voljan pomoći.

- Ako se dugovi podmire jednom za svagda, onda HNB, vjerujem, nema ništa protiv pomoći, jer računa da će se taj novac potrošiti produktivno. Takvim potezima izbjeglo bi se povećanje inozemnog duga - smatra Stojić.

S druge strane, jedan od autora gospodarskih mjera, Borislav Škegro uvjerava čvrsto kako tiskanja novca neće biti, nego da se ta stavka odnosi na podmirenje dugova državnih tvrtki na dva način.

- Jedan je način da zadužene tvrtke uzmu kredite od banaka, a drugi je izdavanje komercijalnih zapisa tih tvrtki, poput obveznica- kazao nam je Škegro.

Na pitanje, ako će već takve tvrtke, poput primjerice Hrvatskih autocesta, dizati kredit, tko će im biti jamac, bivši ministar odgovara:

- Država.

No što ako te tvrtke kojima je država jamac neće moći vraćati podignuti kredit, hoće li država to činiti umjesto njih?

- Sad ste malo predaleko otišli- ponudio nam je Škegro takav odgovor na pitanje.