Slovenci: Uđe li Agrokor u Mercator, propada slovenska proizvodnja hrane

Iako su u Pivovarni Laško najavili kako će poduzeti sva pravna sredstva kako bi pobili odluku slovenskog Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja (UVK) o zabrani raspolaganja dionicama Mercatora koje bi, pritisnuti dugovima od 450 milijuna kuna, rado prodali Ivici Todoriću, Vrhovni sud dežele presudio je u korist UVK. Dionice Mercatora u portfelju PL-a neće biti prodane bez suglasnosti UVK, glasi presuda suda, koju su objavile slovenske Finance.

Trakavicu oko (ne)prodaje “najboljeg susjeda” podgrijava i činjenica da danas, neslužbeno doznajemo, istječe Agrokorova ponuda od 221 eura po dionici Mercatora, tako da će se NO Laškog na čelu s Vladimirom Malenkovićem sastati već danas i odlučiti hoće li 23,34% dionica prodati Hrvatima ili će se uputiti poziv bankama i drugim vlasnicima da se na novom natječaju do kraja godine ponudi većinski paket Mercatorovih dionica.

Iz Agrokora na tu temu nisu ništa htjeli komentirati. No, kako bilo, za prvu će se opciju Laško sada teško moći odlučiti, s obzirom na to da prema odluci vrhovnog suda, protiv koje nije moguća žalba, kompanija, među ostalim, nije dokazala ni da dionice Mercatora nije mogla prodati i na neki drugi način i osigurati si solventnost i adekvatnost kapitala. 

Slovenska tiskovna agencija STA izvijestila je kako je slovenski ministar za poljoprivredu Dejan Židan jučer izjavio kako u sadašnjem trenutku ne može reći bi li bilo bolje da četvrtinu dionica Mercatora u portfelju Laškog preuzme domaći ili strani kupac, no očito nije sklon Agrokoru.

Prema njegovim riječima, strani strateški kupac mogao bi biti dobar samo ako bi podržavao poslovanje Mercatora kao samostalne kompanije, što znači da ne bi ugrožavao vitalne interese Slovenije u proizvodnji hrane.

Agrokor je pak, tvrdi on, “vertikalan sustav” s jakom proizvodnjom hrane pa i njemu samome trebaju dodatne police i u Sloveniji, umjesto da ih preuzimanjem Mercatora osigura slovenskim dobavljačima. Ulazak Agrokora u Mercator po njemu bi značio isti što i ulazak stranih trgovaca u slovensku industriju namještaja, koji su potom doveli i našli i strane dobavljače.

– Zamisao o hrani kao o globalnoj trgovačkoj robi pokazala se pogrešnom, većina hrane proda se na domaćem tržištu – rekao je Židan, potkrepljujući to brojkama kako europske države u prosjeku izvezu oko 10 posto hrane, a ostalo se potroši "kod kuće". 

Židan kaže kako se vlade najvećih europskih gospodarskih velesila bore za svoja najveća poduzeća, pa nitko ne bi smio zamjeriti ni Sloveniji da u nekim gospodarskim sektorima ima državni interes.