Slovenija arbitražom ne može dobiti izlaz na more

Davor Vidas kaže kako je jedini način da Slovenija teritorijalno izađe na otvoreno more taj da joj Hrvatska sama prepusti dio područja.

Stručnjak za međunarodno pravo dr. Davor Vidas izjavio je kako arbitraža, kakva god bila, ne može Sloveniji dodijeliti teritorijalni "izlaz" (ili dodir, ili spojnicu) na otvoreno more bez izravnog kršenja međunarodnog prava, jer se teritorijalno more ne može protezati izvan 12 nautičkih milja.

Pritom je dodao kako je jedini način da Slovenija teritorijalno "izađe" na otvoreno more u tome da Hrvatska sama ustupi dio svojega državnog područja na moru.

Vidas je to Hini izjavio nakon prošlotjednih izjava slovenskih čelnika da će sve učiniti da arbitražom dobiju "izlaz" na otvoreno more.

- Kakvo god bilo konačno rješenje u Piranskom/Savudrijskom zaljevu, od slovenskih polaznih crta do najbližeg otvorenog mora odnosno točke 5 iz Osimskog ugovora ostat će više od 12 milja - podsjetio je.

Slovenija se nije držala dogovora iz 2007.

Smatra da je Hrvatska postupno sama odustala od dogovora Janše i Sanadera iz kolovoza 2007. o iznošenju graničnog spora pred Međunarodni sud u Haagu, ali je k tome još pristala daljnje pregovore voditi na temelju nacrta arbitražnog sporazuma u kojem su uzete u obzir samo slovenske primjedbe i koji je drukčiji od onog što ga je prihvatio Hrvatski sabor 8. svibnja ove godine.

Takav zaključak, kako kaže Vidas, proizlazi iz razlučivanja šest ključnih točaka tijekom zadnjih dviju godina.

Hrvatska i Slovenija su se premijerskim dogovorom iz kolovoza 2007., kako podsjeća, suglasile da će granični spor iznijeti pred Međunarodni sud u Haagu, a to je potvrđeno izjavom tadašnjeg slovenskog premijera Janeza Janše, dokumentiranom magnetogramom slovenske vlade od 26. kolovoza 2007.

Slovenija se merituma tog dogovora, kako napominje Vidas, nije htjela držati, te je u prosincu 2008. blokirala hrvatske pregovore za članstvo u EU, a nedugo zatim raspustila svoj dio Mješovitog povjerenstva koje je, prema izjavi premijera Janše od 26. kolovoza 2007, trebalo "oblikovati prijedlog sporazuma o iznošenju graničnog spora pred Međunarodni sud u Haagu".

Hrvatska je prihvatila Rehnov 'uzmi ili ostavi' prijedlog

Iako pitanje razgraničenja nije u sklopu pregovora za članstvo u EU, kako navodi Vidas, inicijativom povjerenika za proširenje Ollija Rehna od 21. siječnja 2009, Slovenija i Hrvatska započele su, uz "olakšavanje" EU, pregovore o načinu rješavanja graničnog spora, isprva o mogućoj pomoći "vijeća mudraca", a kasnije o mogućnosti arbitraže. Time je postupno napuštan raniji bledski premijerski dogovor iz 2007, o iznošenju graničnog spora pred Međunarodni sud u Haagu, na čije provođenje je dvije zemlje pozivao i nacrt rezolucije Europskog parlamenta, također od 21. siječnja 2009., dodao je

Pregovori uz olakšavanje povjerenika Rehna, kako podsjeća, doveli su do nacrta sporazuma o arbitraži od 22. travnja 2009, koji je Hrvatskoj bio predstavljen kao "uzmi ili ostavi", odnosno kao konačni nacrt, te je Hrvatski sabor taj nacrt prihvatio 8. svibnja.

Slovenija se s tim nacrtom, kako primjećuje, nije složila i predložila je razne amandmane, a Olli Rehn je zatim raniji "konačni" nacrt izmijenio, i sastavio novu verziju 15. lipnja, u kojoj su uzete u obzir isključivo slovenske primjedbe - jer Hrvatska svoje nije ni uložila; taj nacrt Hrvatska tada nije prihvatila.

I konačno, kako podsjeća Vidas, pismom premijerke Jadranke Kosor švedskom Predsjedništvu EU od 11. rujna potvrđeno je da su se premijeri Hrvatske i Slovenije suglasili o nastavku pregovora o rješavanju graničnog spora uz olakšanje EU, a hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je 15. rujna da će se ti pregovori nastaviti na temelju Rehnova nacrta od 15. lipnja