FOTO: Kosor: Nisu vjerovali ni da postoji šansa da riješimo problem granice

Pitanje stare devizne štednje i samim time dolaska Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište bit će riješeno za tri mjeseca, a Slovenija očekuje da će Hrvatska do Božića završiti pregovore s Europskom unijom, objavili su nakon jednosatnog sastanka u Bohinju premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor. Štediše će, dakle dobiti svoj novac, ostalo je još nedorečeno od koga i na koji način.

- Dogovoren je smjer koji će biti u skladu s potpisanim međunarodnim sporazumom o sukcesiji i koji neće kršiti osnovna prava pojedinca - kazao je Pahor.

Baš kao što je bio slučaj prije točno godinu dana u Trakošćanu, niti danas se nisu mogli čuti detalji, tek načelan dogovor.

- Kratak je rok i zato je malo vremena na raspolaganju za dogovaranje tehničkih pojedinosti, pa smo odlučili da će kolovoz biti radni. Našim ćemo suradnicima, ministrima, ekspertima, visokim predstavnicima za sukcesiju dati ćemo instrukcije u kojem smjeru želimo rješenje - pojasnio je šef slovenske Vlade.

Kosor: Izgradili smo mostove prijateljstva

Premijerka Kosor podsjetila ja kako i prije godinu dana, niti najbliži suradnici nisu vjerovali da postoje neke šanse da se riješi problem granice, a uspjeli smo. Ono što je pitanje granice bio Trakoščan, za pitanje Ljubljanske banke je Bohinj.

Photo Pixsell

- Izgradili smo mostove prijateljstva i na tom tragu gradili smo povjerenje koje je dovelo do rezultata - otkrila je tajnu uspjeha rješavanja hrvatsko-slovenskih otvorenih pitanja premijerka Kosor.

Šefica hrvatske vlade ustvrdila je da se prije nekoliko dana sastala s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim, te da će s njime nastaviti razgovore o mogućem rješenju. posebno zato što je Rohatinski nakon posljednjeg sastanka u Banskim dvorima jasno rekao da postoji samo jedan način da NLB uđe na hrvatsko tržište, ako isplati novac vlasnicima stare devizne štednje.

Tko će taj novac morati osigurati, nije poznato. Spominje se cijeli niz modela koji, barem u ovoj fazi pregovora, ne isključuju da dio tog iznosa preuzme i Hrvatska.

Osim Ljubljanske banke, Kosor je istaknula da se razgovaralo o gospodarskoj suradnji te o turizmu. Kako su izjave bile organizirane na samoj obali Bohinjskog jezera, uz pedesetak novinara, izjave je pratilo još toliko turista. Kosor ih je pozdravila, a nije zaboravila pozdraviti i slovenske novinare, "posebno onoga s kojim je imala priliku razgovarati".

Pritome je, očito, mislila na novinara Radija 1 Denisa Avdića koji je, prdestavivši se kao Janez Janša kojega odlično oponaša, s njom uspio u eteru i nenajavljeno razgovarati.

Od svih dosadašnjih susreta Kosor-Pahor, ovaj današnji na Bohinju bio je najmanje estradiziran, bez namjernog odvlačenja pažnje medija od problema koji se rješavaju i bez potenciranja svojevrsne romanse prijatelja Boruta i Jadranke, kako se sami oslovljavaju.

Kosor i Pahor se modno uskladili

Taj folklor je bio, međutim, zanimljiv mnogima pa je važno reći kako su J. Kosor i B. Pahor i ovoga puta bili modno suklađeni: ona u bijelom kompletiću s neizbježnim brošem, a on u crnom odijelu s bijelom košuljom bez kravate. Prošetali su uz obalu jezera, a kroz Bohinj su se vozili u istoj limuzini.

Photo Pixsell

Razgovor u četiri oka vodili su Villi Park neposredno uz izvor Save, gdje su se nakon protokola vratili na ručak. Za predjelo im je poslužena domaća skuta sa svježim začinima i maslinovim uljem na mariniranim rajčicama. Glavno jelo bila je zlatovčica s pjenicom od šafrana te rižoto od ječma, a za desert sorbet od jagoda na biskvitu od lješnjaka te kava s pralinama.

Očito su neslužbeni susreti postali pravi način za rješavanje problema dviju susjednih država. I na Bledu neće završiti. Nakon Ljubljanske banke, Kosor i Pahor mogu se "baciti" na nuklearku u Krškom.

Fotogaleriju iz Bohinja pogledajte OVDJE:

Ususret sastanku

Susret premijerke Jadranke Kosor i slovenskog kolege Boruta Pahora na Bohinju o pitanju stare devizne štednje sigurno ne može završiti dogovorom na štetu hrvatskih štediša koji potražuju svoj novac od Ljubljanske banke, odnosno njezine sljedbenice – Nove Ljubljanske banke.

Štediše sudske sporove vode i potraživanja će im se vratiti, a u tome je dio njih već i uspio. Možda im se nakon sastanka u subotu samo skrate dugogodišnji procesi koje vode na sudu i dobiju svoj novac brže. U slučaju da se nađe rješenje po kojem će netko na sebe preuzeti obvezu. No koji će u konačnici biti dogovor, ne zna se, ali optimizma ima. Pahor je u petak tako izjavio kako se nada da će Bohinj za problem Ljubljanske banke značiti onoliko koliko je Trakošćan značio za pitanje granice.

Basel ili prijenos obveza

Mogući scenarij rješenja je da neka od te dvije zemlje preuzme obveze na sebe, odnosno treća osoba, koja će isplatiti štediše, a novac potraživati od banke. Jedna od ideja Slovenaca bila je da se problem ponovno pokuša riješiti u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu, no upitno je koliko to može biti uspješno, jer je prije osam godina taj pokušaj propao, zato što je Slovenija tvrdila da je stara devizna štednja pitanje sukcesije, a pri tom stajalištu ostaje i sada.

– Da je to pitanje sukcesije, onda bi to bile obveze koje vode države, a u ovom slučaju riječ je o obvezi koju banka ima prema štedišama – kaže Milivoje Žugić, odvjetnik koji vodi najveći dio sudskih sporova domaćih štediša. Do sada je od nekoliko stotina oko osamdeset osoba dobilo tužbe, na što su neki čekali i deset godina. Banka u Baselu predlagala je prije osam godina kompromisni prijedlog, da se dio štednje riješi po teritorijalnom principu, dio po privatnopravnom, a što bi Vlade mogle razmotriti.

Prebijanje dugovanja

Nakon propalih pregovora u Baselu guverner HNB-a Željko Rohatinski inicirao je bilateralne pregovore. Jedan od prijedloga rješenja bilo je prebijanje dugova prema štedišama i potraživanja koje banka ima od hrvatskih tvrtki. No problem se javio već pri utvrđivanju točnog iznosa.

Ako se Kosor i Pahor nađu zajedničku računicu, možda se nađe i djelomično rješenje. Uz uvjet da je Slovenija zaboravila na nedavnu ucjenu u kojoj je kao odgovor na tražene dugove spomenula i usporedila potraživanja banke. – Ni pravno ni ekonomski to nije usporedivo jer štedišu ne zanima gdje i kome banka plasira njihov novac – rekao je Rohatinski.

Pitanje stare devizne štednje povuklo se opet nakon što nam je Slovenija zaprijetila blokadom pregovora u poglavlju Slobode kretanja kapitala, ako na hrvatsko tržište ne pustimo Novu Ljubljansku banku. No stajalište guvernera Rohatinskog je već godinama poznato – NLJB ne može u Hrvatsku dok se ne isplati stara devizna štednja. Vlada ga u tom stajalištu podržava, pa je stoga današnji sastanak važan s više aspekata, deblokade pregovora, dopuštenog ulaska banke na tržište pa s tim u vezi i pronalaženja rješenja o isplati stare devizne štednje.

Inače, ovih dana NLJB pregovara i o novom ulagaču u banku s obzirom na to da je test izdržljivosti (tzv. stres-test) pokazao da ju je potrebno dokapitalizirati sa 219 milijuna eura. Zato je Pahor olabavio svoj stav i sada je spreman prepustiti većinski udio u NLJB stranom strateškom partneru, a spominju se i KBC i Goldman Sachs.