Sniženje cijene dijalize ne utječe na kvalitetu, tvrde u HZZO-u

Oko tri tisuće bolesnika koji funkciju bubrega nadomještaju hemodijalizom strepi, strahuje i pita se hoće li im pasti kvaliteta liječenja, kvaliteta života i životni vijek? Upravno vijeće HZZO-a nedavno je snizilo cijene nekih zdravstvenih usluga, među kojima je i dijaliza.

Po novoj odluci koja je u primjeni od početka lipnja, državno zdravstveno osiguranje dijalizu po pacijentu ne plaća više 930 već 744 kune. Što se krije iza smanjenja cijene hemodijalize? – pitaju se pacijenti čija je Udruga organizirala tematsku konferenciju.

Prostor za sniženje

– Stručne službe Ministarstva zdravstva i HZZO-a utvrdile su da ima prostora za snižavanje cijene dijalize, jer je lijek za anemiju eritropoetin pojeftinio oko 20 posto – kaže dr. Mario Bagat, pomoćnik direktora HZZO-a za zdravstvenu zaštitu.

Pacijentima je poručio da je cijena usluge usklađena sa stvarnim troškovima te da kvaliteta njihova liječenja neće zbog toga pasti!

Ivan Lukovnjak iz Udruge poslodavaca u zdravstvu odgovara da u strukturi cijene dijalize eritropoetin po dijalizi stoji od 130 do 180 kuna, što je od 13 do 19 posto, a ukupna je cijena usluge pala 20 posto.

U svakom slučaju, pogled iz HZZO-a drukčiji je nego onaj iz prakse. Liječnici tvrde da kvaliteta hemodijalize ni do sada nije bila jednaka u svih naših 49 centara. Niža cijena dijalize ugrozit će kvalitetu liječenja bolesnika prvo u manjim centrima, a eritropoetin ni danas ne dobivaju svi pacijenti kojima treba. Dr. Sanjin Rački, dopredsjednik Društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, istaknuo je da se tzv. visokoprotočna dijaliza, koja je skuplja od obične, ali i kvalitetnija te dugoročno isplativija, a koju, primjerice, u Sloveniji koristi čak 57 posto pacijenata, u hrvatskim centrima primjenjuje sporadično, i to isključivo na teret zdravstvene ustanove.

Održavanje funkcije

– Visokoprotočna dijaliza duže održava funkciju bubrega, pacijenti trebaju manje lijekova, manja je i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, a rezultati presađivanja su bolji. Taj bi postupak u Hrvatskoj trebalo 20-ak posto pacijenata, barem oni koji su duže na dijalizi i koji već imaju kardiovaskularnih problema. Imamo iznimno uspješan program transplantacije bubrega, ali s nižom kvalitetom dijalize, i taj će se program ugroziti – zaključio je dr. Rački.