SNV: Vrijeme je da se počne stvarati drugačija politika sjećanja na rat

Vrijeme je da se počne stvarati drugačija politika sjećanja i drugačiji odnos prema ratu i ratnom stradanju i stoga naglašavamo potrebu prisjećanja na sve koji su stradali i patili, sve kojima je učinjena nepravda, Hrvatima od Srba i Srbima od Hrvata, stoji u današnjem priopćenju Srpskog narodnog vijeća (SNV) u povodu obilježavanja 17. obljetnice Oluje.

Prije sedamnaest godina, tijekom i nakon vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja, s područja zapadne Slavonije, Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, bivših područja pod zaštitom UN-a, izbjeglo je oko 250.000 pripadnika starosjedilačkog srpskog naroda. U tom zbjegu mnogi od njih su stradali, mnogi od onih koji su ostali su pobijeni, a njihova je imovina i njihova naselja danima i tjednima sistematski pljačkana i paljena, ističe se u priopćenju.

Trebalo je, kako se ocjenjuje, proći nekoliko godina da tadašnje vlasti omoguće značajniji povratak izbjeglih Srba, a i to bez potrebne fizičke, pravne i socijalne sigurnosti.

Mnogi povratnici su bili napadani, neki i ubijeni, njihova imovina je bila pljačkana i uništavana, trpjeli su zbog neselektivne, gotovo kolektivne krivice za ratne zločine, a isto je bilo i s povratom njihove imovine jer je trebalo proći deset godina kako bi započeo značajniji povratak vlasništva i priznavanje stanarskih prava, napominje se u priopćenju.

Tako stvarane okolnosti povrataka imaju za posljedicu da je i danas u izbjegličkom statusu oko 60.000 izbjeglih Srba, a da je većina krenula putem integracije u zemlje u koje su izbjegli ili u treće zemlje, naglašavaju iz SNV-a.

Trebale su, kako se ističe, proći godine kako bi se one koji su počinili zločine počelo kažnjavati. "Većina zločina do danas je ostala nekažnjena. Posebno su ostali nekažnjeni zločini sistematskog uništavanja naselja, sistematskog onemogućavanja ili otežavanja povratka i zločini počinjeni prema povratnicima. Mnogi od onih koji su stradali ili se vode kao nestali još uvijek nisu identificirani i dostojno sahranjeni", naglašava se u priopćenju.

Ni nakon sedamnaest godina u javnom sjećanju u Hrvatskoj prostora za ta stradanja još uvijek nema. Nije riječ samo o prešućivanju već i vrijeđanju osjećaja onih koji su sami stradali ili suosjećaju s onim koji su stradali, a govor mržnje i uvrede, kako se ističe, ne dolazi samo od marginalnih grupa ili medija već i od predstavnika nacionalne politike i nacionalnih, javnih medija.

SNV stoga ističe kako se "žele suprotstaviti godinama prisutnoj politici koja stradanja Srba u 2. svjetskom ratu negira ili relativizira, a stradanja Srba u ovom ratu prešućuje".

Ni nakon sedamnaest godina nije stvoren prostor za politiku sjećanja u kojoj bi bilo mjesta za stradanje pripadnika i hrvatskog i srpskog naroda, a ni nepunih godinu dana od ulaska Hrvatske u EU nema ravnopravnog tretmana zločina i žrtava, stoji u priopćenju SNV-a kojeg je potpisao predsjednik Milorad Pupovac. (Hina)