Šprajc suspendiran, nered se nastavlja

Jedan od najprofiliranijih HTV-ovih urednika, Zoran Šprajc, više neće voditi nedjeljni 'Dnevnik'. Suspendiralo ga s te dužnosti nakon što je u toj emisiji odgovorio na prigovore Programskog vijeća HRT-a. Priča je to što se vuče od komemoracije pada Vukovara, nakon koje je pod Šprajcovim urednikovanjem objavljen prilog o tome kako su vukovarski branitelji od predsjednika Tuđmana uzaludno tražili pomoć. Čuveni telefonski razgovor između zapovjednika vukovarske obrane Mile Dedakovića Jastreba i tadašnjeg šefa države, za stariju i politički angažiraniju publiku nije bio novost, ali za one druge i mlađe, svakako jest.

Sve skupa se događalo tijekom izborne kampanje, kad HDZ-u nije nimalo odgovaralo da se o Tuđmanu govori objektivno, a ne samo u kontekstu velikih zasluga. Tako je Šprajcova stršeća pozicija pokazala dobru i lošu stranu. Istodobno dok je primao čestitke za prilog o Tuđmanovoj politici prema Vukovaru, pojedini članovi Programskog vijeća temeljito su ga nagazili, sve do toga da se pokušalo osporiti autentičnost telefonskog razgovora Dedaković-Tuđman. 

Kad je pak Šprajc odlučio javno odgovoriti, kroz prilog u nedjeljnom 'Dnevniku' kojeg uređuje, glavni urednik HTV-a Bruno Kovačević intervenirao je u tijeku same emisije da bi to spriječio.

U jednoj urednoj televizijskog kući, ništa se od toga ne bi dogodilo. Programskom vijeću ne bi palo na pamet da proziva novinare i urednike koji su iznijeli istinu. Urednik ne bi odgovarao Programskom vijeću u televizijskoj emisiji koju sam uređuje. Glavni urednik ne bi utrčao u studio dok traju vijesti da zaustavi prilog. Niti bi nakon svega suspendirali jednog od ne baš brojnih iskusnih urednika kojima se povjerava voditi glavne informativne emisije.

Ali HRT nije uređena javna televizija. Javna je 'u nacrtu'. U stvarnosti, vladajuća struktura uvijek je nalazila način da  javnu televiziju opaše svojim ljudima, pri čemu je kompromisno u strukturu pripuštala i predstavnike druge strane. HRT je u nadzornom sloju ostao podijeljen na lijeve i desne, čak i kad su te podjele gubile snagu u nekim drugim institucijama. Posljedice su osiromašenje profesije i bezbrojni skandali: poslovni, politički, financijski, ljubavni... Pa sve do toga da glavnim urednikom ne postaje vrhunski intelektualac s autoritetom u profesiji i društvu, među lijevima i desnima, već netko tko uređuje trkom po zgradi na Prisavlju i ulijetanjem u studio.

Stanje javnih medija, još je jedan problem koji će na stolu dočekati novu vlast. Srećom, HRT nije jedini javni medij u državi. Nakon što je medijsku scenu doslovno poharao trend tabloidizacije, informativni mediji javnog predznaka postali su potrebniji nego ikad. Ali ne u stanju u kakvom ih ostavlja HDZ-ova vlast.