Srbi najtraženiji lopovi s Interpolove tjeralice

Vrh Interpolove ljestvice traženih osoba zauzimaju one s područja bivše Jugoslavije. RH traga za 53 bjegunca, a Srbija za njih čak 72.

Zemljama bivše Jugoslavije zajednička je želja postati dijelom velike europske obitelji. No, osim te želje i geografskog položaja, zajednički im je i veliki broj lica na Interpolovim tjeralicama.

Naime, gotovo sve države ''bivše Juge'', izuzev Slovenije, nalaze se u samom vrhu po broju osoba koje su izbjegle lice pravde.

Apsolutni je rekorder po broju kriminalaca u bijegu, muškog i ženskog roda, Srbija sa 72 muškarca i četiri žene. Još 2004. godine Hrvatska je po broju bjegunaca bila daleko ispred susjeda s istoka sa 61 bjeguncem. Dok je stranice Interpola ''krasilo'' lice Hrvoja Petrača i braće Mateković, Srbi su tragali za ''samo'' 15 osoba.

I dok RH većinom traži r

Photo www.interpol.int

atne zločince dvojnog hrvatsko-srpskog državljanstva, naši susjedi tragaju za počiniteljima teških krađa, prijevara i sličnih kaznenih dijela.

Interpol traga za srpskom prvom damom 

Među licima s tjeralica s područja Srbije našla se i nekadašnja prva dama, supruga Slobodana Miloševića, Mira Marković. Za njom je raspisana tjeralica zbog prijevara i malverzacija koje je počinila za Miloševićeva režima.

Svojim ''mutnim poslovima'' obitelj prvog srpskog predsjednika oštetila je Srbiju za više stotina milijuna eura, a nakon rušenja Miloševićeva režima i njegova slanja u Haag, Mira i sin Marko Milošević spas su pronašli u ''majčici'' Rusiji. Ubrzo zatim, za Mirom je raspisana međunarodna tjeralica zbog koje nije bila pogrebu vlastitog muža u ožujku 2006. godine.

Crna Gora i Hrvatska traže jednak broj ljudi 

Odmah iza Srbije nalaze se Hrvatska i Crna Gora s 53 bjegunca. Među osobama za koje je Hrvatska raspisala tjeralice nalaze se ratni zločinci iz dva rata,

Photo Edita Goldstein, www.mup.hr

II. svjetskog rata i Domovinskog rata. Rame uz rame na Interpolovoj tjeralici stoje Milivoj Ašner, optužen za ratni zločin nad civilnim stanovništvom u II. svjetskom ratu na području Požege, te Goran Hadžić, rođeni Vinkovčanin, koji je optužen za genocid na području istočne Slavonije. Zbog ratnih zločina Hrvatska je raspisala i tjeralicu za dvjema ženama, Slađanom Kordi (35) i Evom Radeki (62). Obje potječu s istoka Hrvatske, točnije iz Slavonije.

I susjedna Bosna i Hercegovina traga za dvjema žene, od kojih je jedna i lice sa srpske tjeralice. Naime, budući da je Bojana Mitić (27) dvojna državljanka Srbije i BiH, tražena je u obje zemlje radi kaznenog djela krađe.

Nju se povezuje s kriminalnom skupinom čiji su članovi također na Interpolovoj tjeralici, a traži ih se zbog krađe u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Osim za dvjema damama, BiH traga za 19 muških bjegunaca, što je poprilično manje od broja u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

Susjedi Slovenci, osim što su napredniji u pitanju članstva u EU, očito su napredniji i u pitanju hvatanja svojih krimosa. Naime, na Interpolovim stranicama ''smiješi se'' samo šest Slovenaca, dok su žene u potpunosti izostale.

Interpolova skupna tjeralica Photo www.interpol.int

Zagorec i Vrbat dijele Interpolovu stranicu 

Iako osobe na tjeralici dolaze iz različitih društvenih sfera i zbog različitih kaznenih djela, zajednički im je život u bijegu i mjesto na stranici Interpola. Tako nekad ugledni hrvatski general Vladimir Zagorec, danas ''izbjeglica'' u Austriji jer ga se u Hrvatskoj traži zbog prijevare, krasi sedmu stranicu Interpolove tjeralice Hrvata bjegunaca sa Željkom Vrbatom, pljačkašem Getroa.

U toj pljački smrtno je stradala jedna osoba, dok je jedna teško ranjena, a glavni akter Željko Vrbat pobjegao je u susjednu BiH. Tamo je i uhićen nekoliko mjeseci nakon pljačke na temelju međunarodne tjeralice, no Bosna i Hercegovina, kao i u slučaju kardiokirurga Ognjena Šimića, ne izručuje svoje državljane unatoč tomu što ih traži cijeli svijet.