Srbija RH vjerojatno neće platiti nadoknadu štete

RH do 20. ožujka ICJ-u mora dostaviti očitovanje na srbijansku tužbu. Ivan Šimonović tvrdi kako bi se rasprava mogla održati za tri godine.

Hrvatska do 20. ožujka Međunarodnom sudu pravde u Haagu mora dostaviti očitovanje na navode srbijanske "protutužbe" u postupku koji se pred tim međunarodno pravnim tijelom, od 2. srpnja 1999. godine, vodi zbog srbijanskog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida na području Hrvatske.

U emisiji Paralele prvog su puta objavljene cjelovite snimke Obrazloženja tužbe na 2500 stranica, u 8 tomova, a u kojima je Hrvatska nabrojila i iznijela cjelovit dokazni materijal u ovom postupku. Tužbu je 1999. godine u ime RH podnio  tadašnji ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović, a Obrazloženje tužbe – središnji materijal s dokazima sačinili su sadašnji predsjednik Ivo Josipović i ministar pravosuđa Ivan Šimonović, a sadržaj Obrazloženja je tajan do početka rasprave, osim Zahtjeva na kraju. 

Srbija je, nakon što se Međunarodni sud pravde napokon proglasio nadležnim u ovom slučaju i odbacio sve srbijanske prigovore, trebala dostaviti očitovanje po navodima hrvatskoga Obrazloženja tužbe. Umjesto toga, međutim, ona je podnijela svoju tužbu i Obrazloženje tužbe na Silvestrovo 2009. godine, na 500 stranica, od kojih gotovo 200 zauzima nabrajanje događaja iz doba NDH, koje Beograd smatra važnima.

Šteta - 236,4 milijarde kuna

Hrvatska Komisija za procjenu ratne štete radila je punih osam godina, a ukinuta je 1999. godine. Utvrdila je da šteta iznosi 236,4 milijarde kuna. Autori Obrazloženja hrvatske tužbe, Ivo Josipović i Ivan Šimonović, naglašavaju kako to nije iznos koji se traži od Srbije i koji, međunarodnopravno, nije ni moguće naplatiti, jer kako tvrdi Josipović, za to nema mehanizama.

U slučaju za Hrvatsku pozitivne presude Međunarodnog suda pravde, moguće je tek očekivati simboličan iznos zbog počinjenog genocida.

Stajališta o povlačenju  hrvatske tužbe pred ICJ-om, podijeljena su, a javna se polemika vodila, čak i tijekom predsjedničke izborne kampanje, treba li odustati od tužbe ako Srbija kazni ratne zločince, riješi sudbinu nestalih u Hrvatskoj i ako vrati u cijelosti oteto kulturno blago RH.

Brojni građani ovog su utorka zapalili svijeće za sve žrtve koje su poginule tijekom stradavanja Vukovara Photo Saša Jokić

Republika Hrvatska traži od Međunarodnog suda pravde da donese presudu i u njoj utvrdi da je Savezna Republika Jugoslavija odgovorna za kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

To sve zato što su osobe za čije je ponašanje odgovorna SRJ počinile genocid na području Republike Hrvatske nad Hrvatima i drugim nacionalnim ili etničkim skupinama i to ubijanjem pripadnika skupine; namjernim nanošenjem tjelesnih ili psihičkih ozljeda pripadnicima skupine; namjernim nametanjem životnih uvjeta skupini s namjerom da izazovu djelomično ili cjelovito fizičko uništavanje te skupine; nametanjem mjera koje bi sprečavale rađanje unutar te skupine, s namjerom da unište tu skupinu u cijelosti ili djelomično, suprotno članku 2. Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

SRJ nije poduzela ništa da spriječi genocid

Nadalje se navodi i kako se traži i odgovornost zbog toga što su osobe za čije je ponašanje odgovorna SRJ planirale počiniti genocidna djela, sudjelovale u genocidu, te pokušale počiniti daljnja genocidna djela i poticale druge da počine genocid.

Traži se potvrđivanje odgovornosti zbog toga što, svjesna da je počinjen genocid ili da će genocid biti počinjen, SRJ nije poduzela ništa da spriječi genocid i zbog toga što nije optužila osobe pod njenom nadležnosti koje se sumnjiče za moguće sudjelovanje u genocidu

Traži se i da se poduzmu hitne i učinkovite mjere da se dovedu pred mjerodavno sudsko tijelo oni državljani i druge osobe pod njenom nadležnosti koje se sumnjiče za počinjenje genocidnih djela ili drugih djela što se odnosi na Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika SRJ; te je obvezna osigurati da će, ukoliko te osobe budu osuđene, one biti kažnjene za zločine koje su počinile.

U tužbi pisanoj 2001. godine stoji kako SRJ treba odmah staviti na raspolaganje vlastima Republike Hrvatske sve informacije kojima raspolaže, a tiču se podataka o tome gdje se nalaze hrvatski državljani nestali uslijed genocidnih djela za koje je SRJ odgovorna; a SRJ se obvezuje surađivati s vlastima Republike Hrvatske kako bi zajednički ustanovili gdje se nalaze nestale osobe ili njihovi posmrtni ostaci.

Ivan Šimonović: Nadoknada nikad nije bila u prvom planu

Traži se i da sud potvrdi da SRJ mora platiti Republici Hrvatskoj kao državi nadoknadu štete i nadoknaditi sve gubitke nanese osobama, imovini i gospodarstvu Republike Hrvatske nastale kršenjima međunarodnog prava, u iznosu kojeg će odrediti Sud u daljnjoj fazi postupka u ovom predmetu, a RH zadržava pravo da, po potrebi, dopuni ili mijenja ove zahtjeve.

U emisiji je gostovao Ivan Šimonović koji je kazao kako je nepoznato je koliko bi Hrvatska trebala dobiti materijalne naknade, te je istaknuo kako je u bosanskom slučaju sud predložio da se ne uzima naknada.

Objasnio je i kako će novac ići obiteljima stradalih, a ne državi, te je naglasio kako odšteta nikad nije bila u prvom planu. Govorio je i o protutužbi Srbije, te je kazao kako je Srbija djelom kupila vrijeme, ali i kako je najvjerojatniji scenarij rasprava o sadržaju za oko tri godine.

Vukovar Photo ilustracija

Osvrnuo se i na mogućnost povlačenja tužbe, te je kazao kako je mudro voditi konzultacije o povlačenju tužbe, te smatra kako bi bilo važno imati suglasnost o takvim razgovorima, ne samo u vladajućih nego i u Saboru.

Ipak, smatra kako se mora inzistirati na onom što je napisano u tužbi, a naglasio je kako je mogućnost rješenja izvan suda minimalna.

Savo Štrbac: Nakon oluje ubijana je starčad

U emisiji je govorio i Savo Štrbac, koji je kazao kako srpska tužba ima oko 500 stranica, a obuhvaća i vrijeme NDH,

On pak smatra kako je hrvatski revizionizam izazvao sukob na području Jugoslavije. Naglasio je kako su civili ubijani u Sisku, Požegi, Osijeku, Zadru. On traži da se kazni sve počinitelje genocida te da Hrvatska plati odštetu.

- Nakon Oluje godinama su ubijana starčad, pa smo u protutužbi obuhvatili ubojstva do 1998. godine. - kazao je Štrbac, a veliku mu podršku daje Vuk Jeremić.

S druge strane, Vojin Dimitrijević, smatra kako nije bilo potrebe za podnošenjem tužbe, no vjeruje kako je ona došla za ravnotežu, a Dragoljub Mićunović smatra kako bi povlačenje bilo najbolje za obje strane.