Sreći nema kraja: Za 1 euro Romi u Lončarevu otkupljuju zemlju

– Za nas Rome to je povijesni događaj! Prvi ćemo put bit svoji na svome i živjeti po zakonu – kaže Josip Balog iz romskog naselja Lončarevo u općini Podturen. Povijesni događaj početak je legalizacije zemljišta na kojem su Romi sagradili kuće. Kao u u drugim međimurskim općinama, romske su se obitelji prije više desetljeća, pa i stoljeća, doselile i podigle kolibe ne pitajući za vlasništvo. Ponegdje su se udomili na privatnom zemljištu mještana okolnih sela, a češće na zemljištu u tzv. društvenom vlasništvu. U Podturnu žive na državnom zemljištu koje je država prenijela na općinu. Općina sad želi legalizirati selo u kojem živi četrdesetak obitelji.

– Odredili smo cijenu od 1,1 euro po četvornom metru. To bi za sve trebala biti prihvatljiva cijena i ne očekujem probleme. Pravo prvokupa imat će oni koji su na tom zemljištu podigli kuće u kojima žive – objašnjava načelnik Josip Lepen. Da prilikom prodaje neće biti problema, nada se i J. Balog, koji predstavlja selo s dvjestotinjak stanovnika koji se deklariraju kao Romi Bajaši.

– Bit će tu i tamo otpora onih koji misle da nema potrebe plaćati zemljište na kojem već ionako žive i na kojem su živjeli i njihovi očevi i djedovi. No, kupnja zemljišta je i simboličan čin kojim Romi preuzimaju i obveze koje iz toga proizlaze. Dosta je bilo toga da tražimo samo prava, a da za obveze nitko ne pita. Cijena je daleko ispod tržišne cijene i svatko može izdvojiti tih nekoliko tisuća kuna – ističe J. Balog. Nakon što se legaliziraju postojeće kuće, odredit će se i cijena za nova gradilišta.

Uvest će se red, pa se više neće moći graditi gdje se tko sjeti. U legalizaciju i uređenje romskih naselja u Međimurju dosad je uloženo više od 10 milijuna eura. Mještani Lončareva tvrde da žive u najstarijem romskom naselju u Međimurju. Povjesničar Branimir Bunjac napominje da se o povijesti Lončareva vrlo malo zna, a na mnogim zemljovidima Međimurja nije ni ucrtano na karti. U matičnim knjigama pronašao je podatak da je 10. prosinca 1866. pokraj Mure u Podturnu rođen Adam Bogdan, sin Stjepana i Helene rođene Oršoš. Pod rubrikom narodnost upisano je „Zingarus“, a pod adresom naveden je kućni broj nula. Krsni kumovi malom Adamu bili su Hrvati Franjo Nagy i Helena Kovač.