Srpanj je nadmašio svoj prosjek, ali tu nije kraj, barem ovoga ljeta

Prema definiciji Svjetske meteorološke organizacije (WMO), kada dnevni temperaturni maksimum u više od pet dana u nizu nadmašuje prosječni temperaturni maksimum nekog područja za 5°C, govorimo o toplinskom valu. Dakle, nedvojbeno je da je toplinski val zahvatio i našu zemlju. No, srpanj je poznat po vrućinama, pa ovo što se sada događa nije nimalo neubičajeno, objašnjava Đurđica Marković s portala Meteo-Info.

Podsjeća kako je na meteorološkoj postaji Grič u Zagrebu 5. srpnja 1950. izmjereno je 40,3°C, što je do današnjih dana jedini put da je na tom motrištu izmjerena temperatura viša od 40°C. Istog dana Đakovo i Knin imali su 40,5°C, Petrinja 40,9°C, a Karlovac čak 42,4°C. Punih 31 godinu tih karlovačkih 42,4°C bila je najviša izmjerena temperatura na ovim prostorima, a rekord je srušen 4. kolovoza 1981. godine, kada je u Pločama izmjereno 42,8°C.

Ono po čemu ćemo svakako pamtiti posljednjih desetak dana jest činjenica da je do sada srpanj nadmašio svoje srednje vrijednosti temperatura za 3-4°C te da tu nije kraj, barem što se ovoga ljeta tiče.

- Kako su srpanj i kolovoz najtopliji mjeseci na našim prostorima, a neke dugoročne prognoze predviđaju da će ovogodišnji kolovoz biti u granicama uobičajenog, za očekivati je da će vrućih razdoblja biti i u idućem mjesecu, odnosno da će ljeto ove godine biti nešto toplije od višegodišnjeg prosjeka, upozoravaju s portala Meteo-Info. Srpanj je već do sada značajno topliji od višegodišnjeg prosjeka, a po svemu sudeći statistika se neće značajnije promijeniti niti do kraja mjeseca.

Sve to nje treba nas čuditi jer meteorološki podaci potvrđuju da je od početka 20. stoljeća Zemljina globalna

Photo Siniša Bužan

temperatura u kontinuiranom porastu. Promatrano zatopljenje povezano je s porastom koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, a nastavi li se sadašnji trend, očekuje se daljnji rast globalne temperature između 1,4 i 5,0°C do 2100. godine. Očekivana amplituda porasta temperatura za Hrvatsku nešto je manja od globalne.

- I u našoj je zemlji vidljiv je kontinuirani porast srednje godišnje temperature zraka, a posebice je izražen u posljednjih 25 godina. Što se tiče srpnja, i on je u prosjeku sve topliji, a iznimno vruć od ovogodišnjeg, čak i topliji, bio je 2003. i 2006., napominje Marković.

Temperature u hladu

Ono što ljude dodatno zbunjuje kada slušaju vremenske prognoze jesu podaci o temperaturama i UV indeksu.

- Temperature o kojima slušamo su temperature u hladu, objašnjava Marković, a pod pojmom temperatura u hladu zapravo podrazumijevamo mjerenje temperature u standardnim meteorološkim uvjetima: termometar mora biti u drvenoj kući s rebrima, dva metra iznad travnate površine. Međutim, temperatura na gradskom asfaltu može biti i 5 do 7 stupnjeva viša nego službeno izmjerena, dok s druge strane, temperatura izmjerena u dubokoj šumi može biti i 3-5 stupnjeva niža, objašnjava Đurđica Marković i upozorava kako mnogi još uvijek ne shvaćaju dovoljno upozorenja o štetnosti i opasnosti sunca, ne čitaju pažljivo meteorološke prognoze, a i  liječnici nas svakodnevno bombardiraju alarmantnim podacima o porastu broja oboljelih od melanoma i ostalih oblika karcinoma kože.

- UV indeks, koji je ovih dana 8, znači da je opasnost od sunčeva UV zračenja vrlo visoka. Preporučuje se izbjegavanje boravka na suncu između 10 i 18 sati, a za boravka na otvorenom kožu zaštititi kremama visokog zaštitnog faktora, na glavi nositi šešir širokog oboda, a oči zaštititi kvalitetnim sunčanim naočalama. Također se preporučuje odjeća dugih rukava, gušćeg tkanja, jer kroz rijetko tkanje jako UV zračenje može oštetiti kožu.

A koliko je opasno i jako sunce koje nas trnutačno grije govori i podatak da je potrebno sam 10 minuta izlaganja da bismo po zaradili opekline.