Stanković: Skloniti s HTV-a sve voditelje koji se povezuju s korupcijom

Druga konferencija „Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije“, čije je domaćin Ministarstvo pravosuđa, a pokrovitelj Delegacija Europske unije u Hrvatskoj, počela je danas u Zagrebu, u hotelu Westin. Konferencija je organizirana u sklopu projekta „Jačanje međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije - Kampanja za podizanje svijesti“, financiranog u sklopu EU IPA 2007 programa za Hrvatsku.

Otvarajući konferenciju, Tomislav Kralj, tajnik Ministarstva pravosuđa i voditelj cijelog projekta, istaknuo je kako drugu medijsku antikorupcijsku konferenciju održavamo točno godinu dana poslije prve i da se nada, unatoč tome što je projekt pred samim završetkom, kako će njezino održavanje postati tradicija, a naročito kao mjesto okupljanja novinara i predstavnika medija, razmjene njihovih iskustava, ali i mjesto kritike te predlaganja novih metoda u borbi protiv suvremene pošasti – korupcije, priopćeno je sa konferencije.

Kralj je predstavio i ostale dijelove projekta: nedavno tiskanu brošuru „Korupcija - uzroci, posljedice i prevencija“, javnu edukacijsku kampanju, dinamičnu jesen s održane četiri antikorupcijske radionice u najvećim hrvatskim gradovima (Rijeka, Osijek, Split i Zagreb) za predstavnike lokalne razine vlasti i lokalnih medija te redizajniranu web stranicu www.antikorupcija.hr.

Ana Raić Knežević, potpredsjednica Hrvatskoga novinarskog društva, u ime cehovske udruge novinara pozdravila je održavanje konferencije kao odličnu priliku za razmjenu iskustava i unapređenje zajedničke borbe protiv korupcije. Istaknula je kako su hrvatski novinari dosad nebrojeno puta dokazali da su vješti i uspješni u otkrivanju tog društvenog zla.

Knežević je konstatirala kako ne prođe nijedan dan a da neki od hrvatskih medija ne objavi vijest o nekom novom korupcijskom slučaju. Ona priznaje da je bivša Vlada premijerke Jadranke Kosor proklamirala vođenje trajne i beskompromisne antikorupcijske kampanje, ali u stvarnosti to nije bilo tako.

Po njoj, veliki dio te kampanje bio je prilagođen završetku pregovora o pristupanju Europskoj uniji, pa se zapitala bi li se išta od toga dogodilo da se nije radilo o privođenju tih pregovora kraju. Poziva i novu hrvatsku Vladu da posve iskreno nastavi antikorupcijsku borbu, i to ponajprije kroz transparentnost njezina rada, koji „neće biti potican težinom crnih kofera, ni bliskošću rođačkih veza“. Priznaje kako se medijski rat s korupcijom pokušava osujetiti na sve načine, a jedna od glavnih kočnica je netransparentno vlasništvo nad medijima. Otkrila je kako se novinarima u posljednje vrijeme sve češće nudi novac da ne izvještavaju o korupcijskim slučajevima.

Zaključuje kako će HND inzistirati na javnom objavljivanju vlasnika svih domaćih medija, na odgovornosti javnih medija, na njihovoj objektivnosti i otvorenosti, a zajedno sa Sindikatom novinara štitit će kolege koji se zbog angažmana na otkrivanju korupcije, ali i ostalih društvenih problema, nađu u nemilosti.

Paul Vandoren, veleposlanik i šef delegacije EU u Hrvatskoj, na početku je čestitao svim nazočnima, ali i svim građanima Hrvatske, na uspješnom rezultatu nedjeljnog referenduma o članstvu u EU. Podsjetio je da je u vrijeme prošlogodišnje konferencije Europska komisija spremala Izvještaj o napretku, pri čemu je posebna pažnja bila usmjerena na Poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima, koje je bilo izuzetno važno za završetak pregovora. Vandoren je podsjetio da će članstvo u EU pružiti Hrvatskoj mnoge mogućnosti i izazove, ali i mir te stabilnost, a nada se da će se građani i dalje informirati o EU i pripremati za članstvo. Pritom, zamolio je Vladu i Sabor da budu oprezni i da se konzultiraju s EU oko zakona.

Vandoren je podsjetio da u EU i dalje očekuju nastavak i jačanje borbe protiv korupcije, a čekaju i sudske presude. U borbi protiv korupcije važna je uloga slobodnih i odgovornih medija koji mogu pomoći objektivnim izvještavanjem u borbi protiv korupcije. Vandoren je zaključio kako svaki korak prema jačanju transparentnosti i vladavine prava jača demokratske principe i vrijednosti, u čemu mediji igraju vrijednu ulogu i mnogi su hrabri novinari za te vrijednosti dali i svoje živote.

Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, odmah u uvodu je istaknuo kako je upravo borba protiv korupcije prilika da nova hrvatska Vlada pokaže kako stoji iza predizbornih obećanja, u tom slučaju uobličenih kroz antikorupcijsko poglavlje Programa Vlade RH. Izražava predanost Vlade u stremljenju k postizanju društva bez korupcije. Naravno, svjestan je da nikada neće biti moguće postići apsolutno oslobađanje od korupcije, jer to još nije postigla nijedna zemlja na svijetu, ali to svakako ostaje cilj kojem Vlada želi težiti.

Represivni dio državnog aparata Miljenić pritom smatra samo dijelom općedruštvenih antikorupcijskih napora.

- Vlada će ustrajati na progonu svih počinitelja koruptivnih radnji, ali i u uklanjanju svih uzroka pojavi korupcije, jer ona razara društvo u cjelini. Mediji su se pokazali kao posljednji mehanizam koji je sprječavao korupciju da postane nepopravljiva. Oni nisu samo stvarali povoljniju klimu i okruženje za obračun s korupcijom, već su stalno nadzirali čimbenike javne vlasti kod kojih je koruptivni rizik bio najveći. Vlada će u svom djelovanju ustrajavati na transparentnosti, dostupnosti svih podataka, omogućavanju javnog uvida u sve što njezina tijela rade, što je najbolja antikorupcijska preventiva- kazao je ministar pravosuđa.

U radnom dijelu prvog dana konferencije kroz predavanja i panele sudjelovali su ugledni domaći i inozemni stručnjaci za antikorupciju, odnosno istaknuti hrvatski novinari s iskustvom u antikorupcijskom izvještavanju i istraživačkom novinarstvu.

Marin Mrčela, sudac Vrhovnog suda RH i odnedavna predsjednik GRECO-a, Skupine država protiv korupcije, tijela Vijeća Europe, na početku izlaganja izložio je kako 49 europskih zemalja, uključujući i SAD, sudjeluje u radu tog tijela, čija je zadaća nadziranje usklađenosti zemalja članica s antikorupcijskim standardima. Ističe da sve države moraju medijima osigurati uvjete da mogu primati i priopćavati sve činjenice od javnog interesa, pa tako i one o koruptivnim radnjama.

- Osim toga, države moraju pružiti učinkovitu zaštitu onih koji prijavljuju korupciju („zviždača“) te moraju osigurati transparentnost djelovanja javne uprave- rekao je Mrčela.

Iako javnost ima pravo znati, Mrčela smatra kako sloboda javne riječi i tiska nije apsolutna. Iz vlastitog sudačkog i međunarodnog iskustva, njemu je jasno kako je djelotvorna boba protiv korupcije bez slobodnog, nepristranog i istraživačkog novinarstva nemoguća.

Dodao je kako su i u Hrvatskoj su mediji otvorili antikorupcijsku kampanju, u kojoj sada pratimo postupke koji se vode pred sudom.

- Međutim, mediji trebaju još žešće i nepristranije pratiti sve pojavne oblike korupcije, jer posao ni izdaleka nije gotov. Iako je u antikorupcijskoj borbi puno napravljeno, preostaje nam još dugačak put- smatra Mrčela i daje svoju viziju kojem bi se putem trebalo kretati.

Po njemu, hrvatski mediji nedovoljno ističu pozitivne primjere u borbi protiv korupcije. Kao primjer navodi kako nisu sve USKOK-ove optužnice završile osuđujućom presudom, a kako su vrlo česta negativna i pristrana izvještavanja o radu sudova, čime se onemogućava stvaranje povjerenja javnosti prema sudovima. Mrčela nadalje smatra kako bi mediji trebali nastaviti započeto u borbi protiv korupcije, ali uz dosljednije poštovanje ustavnih i ljudskih prava osumnjičenih.

Pri tome, novinari bi morali imati u vidu kako pretpostavka nevinosti vrijedi za sve, čak i za okorjele kriminalce. Čemu služe sudovi, pita se Mrčela, ako su mediji unaprijed proglasili krivce (“optuženi korumpirani rukometni suci“, „ubojica uhićen, oslobođen zbog zastare“, „sudac ga proglasio krivim i uputio u psihijatrijsku ustanovu“).

- Sloboda tiska ne znači i dozvolu za kršenje ljudskih prava i namjerno laganje, što predstavlja „namjerno ubijanje“ nečije časti i ugleda. Ipak, oko borbe protiv korupcije ne smije biti kompromisa, niti se smije odustati od načela kako javnost ima pravo znati, ali pritom se ne smiju kršiti ustavna i ljudska prava osumnjičenika za koruptivna kaznena djela. Mediji mogu i moraju pomoći javnosti u razotkrivanju svih oblika korupcije, a sa sucima trebaju raditi zajedno u interesu javnosti- zaključio je sudac Vrhovnog suda.

Na okruglom stolu, kojeg je kao moderator vodio Gordan Malić, novinar Jutarnjeg lista, raspravljalo se o temi „Što novinari očekuju od borbe protiv korupcije u 2012. godini“. Malić je u uvodu konstatirao kako su mediji jedini nereformirani i nedemokratski dio hrvatskog društva.

Ladislav Tomičić, novinar Novog lista, rekao je da je novinar istraživač zapravo autodestruktivni element, jer će prije ili kasnije platiti za ono što je otkrio. Izrazio je zapanjenost što kao opinion makeri figuriraju ljudi s brojnim ispadima, poput Davora Butkovića, komentatora Jutarnjega lista. Osvrnuo se i na aferu Kamensko, u koju je navodno upetljan vlasnik EPH-a. Priznao je da je o toj aferi dobio materijale od ljudi iz policije u trenutku kad su se oni upregli u borbu s Ninoslavom Pavićem.

Iz tog slučaja Tomičić izvlači zaključak da ne postoji politička volja da ga pravosudni organi raspetljaju do kraja. Kada se analizira bi li se te započete istrage mogle provesti do kraja, ciničan je Tomičić, zbog važnosti tog izdavača, koji je partner ljudima u bijegu od hrvatskoga pravosuđa, novinari najprije gledaju za koga su nekada radili ministar pravosuđa i ministar unutrašnjih poslova. Tomičić je zaključio kako mediji u Hrvatskoj nikada nisu bili na europskoj razini, nego su predstavljali važni krak korupcijske hobotnice. Po njemu, Sanaderovo vrijeme još traje, a zabrinjava ga što se čini da se Državno odvjetništvo povuklo od procesuiranja ozbiljne uloge Roberta Ježića.

Tihomir Dujmović, novinar Večernjeg lista, zabrinut je što se posljednjih dana u Hrvatskoj o korupciji govori meta jezikom, kao da je korupcija nestala nakon izbora. Dio novinara, kad govori o korupciji, uvijek misli isključivo na HDZ.

- Točno je da je HDZ šampion u toj disciplini, ali nije jedini s tim problemom, pa bi u 2012. trebalo otvoriti i druge izvore korupcije. Korupcija je početak i kraj priče, ne možete dobiti ni posao ni stan bez nje- ističe Dujmović.

Razočaran je što nema više medijskog pluralizma, koje bi poboljšalo situaciju. Sada se sve vrti oko tzv. neosocijalističkog saveza, gdje se ništa ne može postići ako se nešto prethodno ne dogovori. Zalaže se za jačanje nevladinih udruga koje se bave antikorupcijom, koje bi pritiskale Vladu, a predlaže i ustanovljavanje posebnog saborskog odbora, koji bi barem jednom mjesečno propitkivale korupcijske afere. 

Denis Kuljiš, novinar Globusa, ustvrdio je da ne zna što je korupcija niti borba protiv korupcije. Po njemu, borba protiv korupcije u kapitalizmu je uzaludna, jer je zapravo sve sazdano na korupciji. Govoreći o specifičnim poslovnim praksama, primijetio je kako nisu sve takve prakse korupcijske, niti su uvijek kriminalne. Po njemu, protiv takvih pojava mogu se boriti samo politički angažirani mediji, jer novinar kao pojedinac ima ograničeni utjecaj na događaje.

Od nekadašnjeg objektivnog novinarstva iz socijalizma, napominje Kuljiš, koje se bavilo razotkrivanjem nepravilnosti, sada su važniji politički angažirani mediji, koji su u stanju agregirati ekspertizu o važnim društvenim procesima i podijeliti društvenu moć, u konkurenciji s drugim sličnim angažiranim medijima.

Aleksandar Stanković, novinar Hrvatske televizije, na Kuljiševu opasku o potrebi političkog angažmana medija, uzvratio je kako ga to podsjeća na svojevremeni prijedlog Andrije Hebranga da vlast i oporba podijele HTV tako da vlast dobije prvi, a oporba drugi televizijski program. Istraživačko novinarstvo kao disciplina uopće ne postoji na HTV-u. Emisije poput Latinice su ukinute.

Tako Stanković smatra da bi se teme o korupciji morale otvarati neovisno o političkim i financijskim pritiscima. Nezadovoljan je što su zaštitna lica javne televizije osobe koje mediji prozivaju zbog korupcije, pa smatra da bi ih barem trebalo skloniti s ekrana, kako ne bi umanjivali ionako slabi imidž javnog servisa.