Stanovi jeftiniji do 30 posto, ali ih i dalje nitko ne želi - Profit - Hrvatska

Čak 26,1 posto manje stanova dovršeno je lani u Hrvatskoj u odnosu na 2008. godinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. I dok je 2008. bilo dovršeno 25.368 stanova, njihov broj smanjio se lani za 6628, na 18.740. U Hrvatskoj su tijekom 2009. završene 8434 zgrade, što je 15 posto (1489 zgrada) manje nego u prethodnoj godini.

U ovoj godini stanogradnja i cijeli građevinski sektor, koji se smatra motorom gospodarstva, nastavili su još dramatičnije padati.

Neravnoteža tržišta

– Od siječnja do lipnja 2010. građevinska poduzeća s 20 i više zaposlenih završila su 1900 stanova, što je 54,2 posto manje nego u istom razdoblju 2009. godine – kazao je Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Pad gradnje znači da će polako građevinska industrija padati u sve veće probleme zbog nelikvidnosti i smanjenja građenja, a u konačnici će veliki dio njih, nažalost, morati u stečaj jer neće biti dovoljno financijski jaki da dočekaju rasprodaju nagomilanih stanova. Pad će se nastaviti dok god ne bude ozbiljnijeg pada cijena stanova. Jedini način da se tržište uravnoteži je pad cijena, a posljedično i pad investicija u gradnju. Kada se rasprodaju zalihe neprodanih stanova, započet će novi ciklus investicija

Ti podaci najbolje pokazuju u kolikoj je krizi sektor stanogradnje i građevinarstva u Hrvatskoj. Broj novih stanova dramatično je pao ponajprije stoga što samo u Zagrebu, procjenjuje se, ima više od 10.000 neprodanih novih stanova. Postavlja se pitanje hoće li pad stanogradnje utjecati i na pad cijene stanova u ovoj i idućoj godini.

– Pad gradnje znači da će polako građevinska industrija padati u sve veće probleme zbog nelikvidnosti i smanjenja građenja, a u konačnici će veliki dio njih, nažalost, morati u stečaj jer neće biti dovoljno financijski jaki da dočekaju rasprodaju nagomilanih stanova. Pad će se nastaviti dok god ne bude ozbiljnijeg pada cijena stanova. Jedini način da se tržište uravnoteži je pad cijena, a posljedično i pad investicija u gradnju. Kada se rasprodaju zalihe neprodanih stanova, započet će novi ciklus investicija – smatra Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i stručnjak za sektor nekretnina.

Prosječna cijena 1818 €

Cijene stanova u Hrvatskoj konstantno padaju, ali čini se nedovoljno da se pokrene prodaja. Prosječna tražena cijena nekretnina u Hrvatskoj u rujnu je u odnosu na kolovoz niža 1,2 posto, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na rujan 2009., niža 5,3 posto, pokazuju podaci portala CentarNekretnina. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu iznosila je u rujnu a 1818 eura po četvornom metru, što je 0,9 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 4,7 posto niže u odnosu na rujan 2009. Cijene nekretnina su u pojedinim zagrebačkim četvrtima trenutačno već niže 20 do 30 posto u odnosu na cijene koje su postizane u 2008. Tako su na Laništu, u Španskom, Dubravi, Sesvetama i dijelovima Trešnjevke cijene u protekle dvije godine korigirane s razina od 1600 do 2000 eura po četvornom metru na 1200 do 1600 eura. Pad stanogradnje pogubno je djelovao na zaposlenost u graditeljstvu i popratnim sektorima.

– Broj zaposlenih u graditeljstvu smanjen je u prvih šest mjeseci ove godine na 89.986. U posljednjih 18 mjeseci u graditeljstvu je izgubljeno 18.300 radnih mjesta, što je otprilike tisuću mjesečno. Valja znati da je zajedno s obrtnicima u graditeljstvu bilo zaposleno gotovo 150.000 djelatnika, a u pratećoj industriji građevnog materijala, zatim drvnoj industriji, prometu i trgovini još otprilike 50.000. Kako je situacija ista ili vrlo slična i u građevinskim poduzećima, obrtnicima i pratećim sektorima, pretpostavlja se da je izgubljeno gotovo 36.000 radnih mjesta, odnosno 18 posto od ukupnog broja – kazao je Rom.

Ulagati u manje projekte

Kako bi se prevladali katastrofalni trendovi u graditeljstvu nužno je, smatra Rom, pokrenuti investiranje javnog i privatnog sektora te pojačati izvoz građevinskih radova.

– Javni sektor mora osigurati sredstva za ulaganje u projekte, ali da pri tome prioritet imaju manji projekti koji brže vraćaju uložena sredstva, da potenciraju brži razvoj cijelog gospodarstva i zapošljavanje. Privatnom sektoru treba osigurati olakšane uvjete dobivanja kredita, manje kamate i veću sigurnost radnih mjesta, garantiranu visinu kamata na kredite i druge pogodnosti – zaključio je Rudolf Rom.