TEKST: Tea Šupe
FOTO: Arhiv


14. SVIBNJA 2010. 17:25h

Stepic: Kako Hrvatska uopće živi? Slaba industrija, a ferariji na ulicama

Tekst

Glavni izvršni direktor Raiffeisen Internationala Herbert Stepic izjavio je kako mu se, kada vidi kako Hrvatska ima slabu industriju, a visoke plaće i puno ferarija na ulicama, nameće zaključak kako može kreditirati jedino građane.

- Hrvatska će ove godine imati problem ostati na stopi rasta BDP-a od nula posto i jedina je zemlja u CEE regiji za koju se prognozira negativna stopa - rekao je na početku svoga izlaganja 'Budućnost Središnje i istočne Europe nakon krize', glavni izvršni direktor Raiffeisen Internationala Herbert Stepic, u okviru Godišnje skupštine EBRD-a, piše Banka.hr.

''Svaki put kada dođem u Hrvatsku i vidi brojke, pitam se kako uopće Hrvatska živi''

Dodao je da kad je u pitanju regija, ''ona je vrlo heterogena i velike su razlike od zemlje do zemlje'' i da se ''očekuje se da će većina imati pozitivan rast, a jedinstveni BDP regije procjenjuje se, rast će 3, 4 posto ove godine". O gospodarskom stanju u Hrvatskoj, ali i plasmanu kredita govorio je otvoreno te je kazao kako ''svaki put kada dođe u Hrvatsku i vidi brojke, pita se kako uopće Hrvatska živi''.

Stepic je istaknuo da je jedna od posljedice globalne krize i percepcija da su svi bankari sumnjivi, da je isplata dividendi skoro pa zločin, te veliki pritisak poreznih inspektora. Naglasio je, šaleći se, kako bi ''u nekim njihovim bankama mogli početi razmišljati o udomljavanju inspektora, jer provode i po 365 dana kod njih''.
- Imate najveće plaće (osim Slovenije), industrija je blago rečeno slaba, vidim puno ferarija koje voze Hrvati i pitam se kome uopće posuditi novac. Nameće se odgovor da možemo kreditirati jedino građane - s osmjehom je konstatirao Stepic.

Herbert Stepic je istaknuo da duboko vjeruje u CEE regiju i njezin veliki potencijal te kako produktivnost ima veći rast nego u Zapadnoj Europi, plaće su 50 posto manje, a najveća prednost Istočne Europe su ljudi, jer ima daleko veći broj visokoobrazovanih nego na Zapadu, a u čemu prednjači Rusija. Nadalje, naglasio je kako je paketom od 750 milijardi eura eurozona spašena, ali i da bi se tečaj do kraja godine mogao spustiti na 1,20 do 1,25 dolara za euro.

Kulminaciju krize loših kredita očekuje do kraja ove godine, čime će doseći 12 posto, no da će nakon toga iz mjeseca u mjesec pokazivati da ih je sve manje. Istaknuo je Stepic i kako će nakon spajanja Raiffeisen Internationala i RZB-a, ostati na tržištu u svih 17 zemalja u kojima je Raiffeisen International sada aktivan i nastavit će financirati projekte u CEE regiji, koja će ostati najbrže rastuće tržište u Europi.

''Nije posao nas bankara da ljudima kažemo za što će podići kredit''

- Ovo vrijeme iskoristili smo da postanemo snažniji nego ikada prije i spremno ćemo dočekati oporavak gospodarstva - naglasio je Stepic te dodao kako ''banka želi što više ulagati u proizvodnju, a ne u potrošnju, ali mora slijediti i zahtjeve tržišta i financirati ono što tržište traži''.

Imate najveće plaće (osim Slovenije), industrija je blago rečeno slaba, vidim puno ferarija koje voze Hrvati i pitam se kome uopće posuditi novac. Nameće se odgovor da možemo kreditirati jedino građane

Herbert Stepic

Stepic je istaknuo da je jedna od posljedice globalne krize i percepcija da su svi bankari sumnjivi, da je isplata dividendi skoro pa zločin, te veliki pritisak poreznih inspektora. Naglasio je, šaleći se, kako bi ''u nekim njihovim bankama mogli početi razmišljati o udomljavanju inspektora, jer provode i po 365 dana kod njih''.

- Nije posao nas bankara da ljudima kažemo za što će podići kredit, ne mogu ja doći u Bukurešt i reći da ljudi trebaju najprije kupiti kuće, a onda automobile. Naše je samo da pazimo da se pojedinac ne zaduži iznad svoje mogućnosti i tako si ugrozi egzistenciju - istaknuo je Stepic.

U razgovoru se osvrnuo i na rad zaklade "H.Stepic Charity", koju je sa suradnicima pokrenuo prije 2,5 godine, a od čijeg prihoda 50 posto ide za pomoć djece i silovanih žena. Naveo je kako se dosad prikupilo milijun eura i financiralo osam projekata, među kojima je i kupovina autobusa za prijevoz djece u i iz hospicija u Minsku, istaknuo je Stepic.