Stiže prethodnica susreta Josipović-Tadić?

Evidentno je da su hrvatsko-srpski odnosi zahladili. Tadić je jedini predsjednik iz regije koji nije bio na inauguraciji Ive Josipovića.

Iako točan datum susreta predsjednika Srbije Borisa Tadića i Hrvatske Ive Josipovića još nije određen, sudeći prema brojnim izjavama proteklih dana mogao bi biti uskoro, piše Blic.

U tekstu se dodaje i kako već u ponedjeljak zastupnici Skupštine Srbije iz grupe prijateljstva sa Hrvatskom putuju u Zagreb, a predsjednik skupine Janko Veselinović iz DS-a kazao je da bi "volio da izlaslanstvo bude prethodnica susreta dva predsjednika''. Također, Veselinović je potvrdio da će ih u Zagrebu primiti i treći hrvatski predsjednik, Ivo Josipović.

U članku stoji i kako je negativan trend u hrvatsko-srpskim odnosima, sa manjim uzlaznim prekidima poput posjete bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera prošle godine, ponajviše uvjetovan tužbama pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu i brojnim nerješenim pitanjima, od povratka izbjeglica i njihove imovine, pa do nerješenih granica. Isto tako je naglašeno i da je Tadić jedini predsjednik iz regije koji nije prisustvovao inauguraciji novoizabranog hrvatskog predsjednika. Ipak, ističe se kako "to nije zabilježeno kao još jedan u nizu loših poteza u bilateralnim odnosima".

- Imamo puno nerješenih pitanja koja ne trpe odgađanje, poput povratka izbjeglica, izgradnje infrastrukture u mjestima gde bi se trebali vratiti kako bi njihov povratak bio uspješan, pitanje granica, otete imovine, ali će i vrlo važan dio naših razgovora biti stvaranje boljih uvijeta za položaj hrvatske manjine u Srbiji. Nadamo se da će parlamentarni posjet biti početak rješavanja otvorenih problema - rekao je za beogradski dnevnik Janko Veselinović uoči puta u Zagreb.

Parlamentarna skupina prijetelja Hrvatske osnovana je prošle godine prvi put službeno posjećuju Hrvatsku.

Dobri odnosi Hrvatske i Srbije od presudne važnosti za budućnost zapadnog Balkana i EU

Podsjetimo, još u travnju 2009. godine je u Sofiji tijekom susreta Stipe Mesića i Borisa Tadića naglašeno kako su dobri odnosi Hrvatske i Srbije od presudne važnosti za budućnost zapadnog Balkana pa i Europske unije.

Mesić i Tadić razgovarali su na marginama energetskog summita u Sofiji, a njihov je sastanak trajao više od jednog sata. Dvojica predsjednika su se nakon sastanka zajednički obratili novinarima, prvi puta otkako je Hrvatska priznala Kosovo.

- Mi smo (Hrvatska i Srbija) zemlje o kojima ovisi suradnja na čitavom prostoru - rekao je Mesić, dodajući da "potrebno stvarati ambijent suradnje i zbog boljeg standarda naših građana" i "eliminirati sve što dovodi do sukoba".

Pitanja koja još nismo riješili, rekao je Mesić, ne bi smjela biti prepreka suradnji između Hrvatske i Srbije.

- Europska unija milenijski je pothvat i moramo učiniti sve da u tome sudjelujemo i da naše zemlje uvedemo u EU, tako da jednom Srbinu ili Hrvatu bude svejedno s koje strane granice živi - rekao je Mesić.

- Imamo neka otvorena i teška pitanja koja nismo riješili, a neka od njih se moraju riješiti na civiliziran način, kroz sudski proces - rekao je Tadić. Druga pitanja, nastavio je, rješavat ćemo razgovorom i sporazumom, jer to je u interesu naših građana ali i europskih interesa na zapadnom Balkanu".

Srbija i protutužba

Srbijanski predsjednik podržao je što brži ulazak Hrvatske u EU, ističući da je to i u interesu Srbije. Srbija, rekao je, i od Hrvatske očekuje podršku u njezinom približavanju euroatlantskim integracijama.

Photo javno165

Veliki dio svog razgovora dvojica predsjednika posvetila su i pitanju gospodarstva, te su se složili da ekonomije Hrvatske i Srbije moraju surađivati, a istaknuli su i potrebu zajedničkog izlaska na treća tržišta, budući da se na tom polju, kao što su kazali, može ostvariti veliki napredak.

Mesić je rekao da je Srbija u trenutačnoj svjetskoj financijskoj krizi napravila neke "sjajne poteze". Tadić je pozdravio i posjet hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu.

No, odnosi su opet zahladili, pogotovo istekom 2009. godine kad je Srbija odlučila podići protutužbu.

- Nakon konzultacija koje sam u toku dana imao s premijerom srpske vlade Mirkom Cvetkovićem, odlučeno je da nadležne institucije države Srbije pokrenu kontratužbu protiv Hrvatske za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, kao i odgovor na tužbu Republike Hrvatske - rekao je tad Tadić za RTS.

Dodao je kako je Srbija u prethodnom godinama smatrala, odnosno još uvijek smatra da se sukobi iz ratova '90-ih godina riješavaju izvansudskim procesima no, ističe Tadić, za takav pristup Srbije potrebni su i partneri s druge strane.

- Istovremeno želimo vjerovati kako je moguće da hrvatske i srpske instiucije u budućnosti sjednu za stol i pokušaju kroz jedan uporan i naporan proces uspotsviti eventualno izvansudsko poravnavanje i izvansudsko riješenje koje zadovoljava i pravdu i princip pravednosti, ali istovremeno vodi računa o žrtvama koje su apsolutno nesumnjive i koje su teška posljedica ratnih zbivanja tijekom 90-ih godina - istaknuo je Tadić.

Pomilovanje Rimca i neovisnost Kosova

Srbijanska je vlada priopćila kako se na protutužbu odlučila jer je Republika Hrvatska 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Također, pomilovanje Rimca od strane Stjepana Mesića, dodatno je razbuktalo to zahlađenje. Tako da Boris Tadić nije prisustvovao ni inauguraciji novog predsjednika.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić prije mjesec dana je izjavio da neće nazočiti inauguraciji novoizabranoga hrvatskog predsjednika Ive Josipovića bude li tom događaju nazočio predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu jer bi, kako je objasnio, Srbija tako na indirektan način priznala neovisnost Kosova.

- Spreman sam otići pod uvjetom da se ne dovodi u pitanje cjelovitost države Srbije - rekao je Tadić.

Tadić je istaknuo kako se u proteklih mjesec, dva urušila i snizila razina diplomatskih odnosa Srbije i Hrvatske zbog nekoliko političkih provokativnih istupa hrvatskih političara.

On je precizirao da tu misli na bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, kao i na nastup hrvatskih predstavnika u procesu o neovisnosti Kosova pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu gdje je, po Tadićevim riječima, postojalo lažno svjedočenje da su i pokrajine imale pravo odcjepljenja u bivšoj Jugoslaviji.

Što i kad donosi susret Tadića i Josipovića, od velikog je interesa za sve zemlje u regiji.