Stručnjaci: Političari se ne znaju nositi s krizom

U Americi će Barack Obama donijeti paket mjera kojima će se riješiti financijska kriza, a u Hrvatskoj se stručnjaci pitaju tko je sposoban.

Gospodarska kriza krenula je od hipoteka u Americi, prelila se na investicijske fondove, a zatim i na globalni financijski sustav. Dok se u Americi očekuje kako će se novi predsjednik, Barack Obama, prihvatiti rješavanja globalne krize, a prema nekim procjenama i donijeti novi paket mjera kojima će kriza biti riješena sredinom godine, u Hrvatskoj se sve više može osjetiti njen utjecaj.

- Naziremo početak kraja – kazao je Josip Protega, predsjednik uprave Hrvatske poštanske banke, te dodao kako početak kraja ovisi o američkom paketu mjera.

Protega smatra kako Europa nije bila u tolikoj financijskoj krizi jer naš sustav omogućuje komercijalno bankarstvo koje nije toliko ovisno i uključeno u globalna kretanja. Kaže kako je u Hrvatskoj problem taj što nismo naučeni na krize.

Photo javno100

- Financijska kriza nije najgora stvar, još je gore kad gledamo plin – kaže Protega koji smatra da je sada jasno zašto su mjere Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke, bile opravdane.

Zemlja konobara i kuhara

Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga kaže kako je Hrvatska u krizi jer naša elita nije došla do načina da se dogovori, te se pita je li kriza uvezena ili rezultat nečega drugog. Smatra kako bi nam kriza mogla pomoći da se uozbiljimo i vidimo gdje se može otvoriti prostor za novi rast. Dragičević kaže kako bi se Hrvatska trebala vratiti izvornim resursima, odnosno spoju turizma i poljoprivrede tako da liberalizira tržište nekretnina, odnosno, da se stranim posjednicima nekretnina dozvoli useljavanje na organiziran način, čime bi se otvorilo tržište za druge sektore.

- Ne treba se bojati teza da ćemo postati zemlja konobara i kuhara – kaže Dragičević, koji smatra kako sada možemo bez tenzija otvoriti novi prostor za rast jer nas povijest uči da se to postiže u vrijeme kriza.

Tihomir Dujmović s Radio Trsata smatra kako je učinak gospodarske krize takav da izaziva socijalne nemire, odnosno da se gospodarska kriza prelijeva na politiku. Drži da neredi u Grčkoj također imaju uporište u krizi, kao i nemiri u Litvi gdje je krah izvukao ljude na ulice. Kaže da niti Nobelovci nemaju odgovor što učiniti, a država reagira najoštrijim mogućim oblikom intervencionizma kako bi spasila što se spasiti može.

Photo javno100

- Kako će sutra izgledati svijet kapitalizma, što će biti s tom bajkom liberalizma – pita se Dujmović te kaže da je cinično govoriti o privredi koja počiva na plinu.

Vodstvo sposobno poduzeti nepopularne poteze

Ana Šeparović, novinarka HRT-a, kaže kako nije gospodarska kriza ta koja se prelijeva u političku, nego je slučaj suprotan.

- Tako će pokrenuti početak kraja u Hrvatskoj – kaže Šeparović koja smatra da se u svim zemljama nešto pokreće osim u Hrvatskoj.

Milan Račić, direktor i predsjednik konzultantske tvrtke Load Factor iz Washingtona s uredom u Zagrebu, kaže kako je u Hrvatskoj kriza specifično stanje, ali da je situacija opet bolja nego u Americi. Smatra da je za to stanje zaslužan guverner Rohatinski, koji je prije dvije godine poduzeo nepopularne poteze, a to je upravo ono što nam je potrebno – vodstvo.

- Trebamo vodstvo u ekonomskoj krizi. Vodstvo znači povući nepopularne poteze – kaže Račić koji je mišljenja da je nakon rata u Hrvatskoj turizam prebrzo pokrenut te ljudi nikada nisu dotaknuli dno, tako da nitko nikada nije pogledao što se treba napraviti.

Uz slabo školstvo, niti zdravstvo nije kako treba biti, kaže Račić, borba protiv korupcije je također nefunkcionalna jer se u toj borbi treba krenuti od sebe, a zakone koje imamo ne provodimo.

Photo javno100

- Neki put se pitam kako dođe do nekog zakona – kaže Račić koji smatra da kada se izrađuje zakon, treba predvidjeti sve posljedice.

Otok za sebe ili list nošen vjetrom

Andrej Galogaža sa Zagrebačke burze slaže se kako sadašnja situacija nije posljedica krize koja se prelila iz Europe, nego smo je i sami kreirali.

- U globaliziranom svijetu Hrvatska ne može biti otok, no to ne znači da našu zemlju treba percipirati kao list koji nosi vjetar – kaže Galogaža.

Galogaža smatra da je alokacijski sustav Hrvatske pogrešan jer birokrati dodjeljuju poreze i potpore, a ne financijske institucije te da je brodogradnja primjer gdje država kao alokator sredstava teško griješi. Resursi se troše na sektore koji nemaju perspektivu, država ne bi smjela aktivno sudjelovati u gospodarstvu, nego predstavljati pravila igre te ih provoditi prema svima jednako, kaže Galogaža.

Također, nije siguran je li u poljoprivredi i turizmu izlaz iz krize jer su te dvije grane financirane od države, odnosno država je opet uzela od poreznih obveznika da bi novac dodijelila drugima. Izlaz iz krize je, kaže Galogaža, u intelektualnom kapitalu jer danas i seljak mora biti obrazovan.

Josip Protega kaže kako nijedna zemlja u svijetu nije krenula u razvoj nove tehnologije prije nego je razvila poljoprivredu.

- Naše političke elite nisu dovoljno intelektualno potkovane kako bi povukle poteze koji nisu popularni – kaže Galogaža, te dodaje da ako nove vlade ne donesu promjene na početku mandata, tada je jasno kako ih nikada neće ni donijeti.