Stručnjaci tvrde: Cijene hrane porasle su iz špekulantskih razloga

Nakon siječanjskih poskupljenja mlijeka i mliječnih proizvoda, šećera, kruha, konditorskih proizvoda..., koja se prelijevaju i na veljaču, ostaje pitanje kakvi nas cjenovni trendovi čekaju do kraja ove i idućih godina.

Gore pa dolje

Stipan Bilić, direktor Kondina i stručnjak za poljoprivredu, kaže kako su burzovne cijene pšenice, šećera, uljarica i sirovih ulja, kave te kakaovca u proteklih 12-15 mjeseci rasle više od 100%, a cijene ostalih poljoprivrednih proizvoda 30-ak posto. No, kako troškovi u poljoprivrednoj proizvodnji nisu bitno rasli, povećanjem cijena burzovnih roba kompenzira se pad vrijednosti dolara od 30-ak posto, tvrdi Bilić, tako da konačne cijene robe, više i 100%, sigurno nisu rezultat porasta potrošnje ni bitnog smanjenja zaliha ili proizvodnje, nego špekulantskih poteza velikih kompanija koji su, uvjeren je, kratka vijeka.

– Sve prognoze o kretanju burzovnih cijena u ovoj godini više su vračanje nego stručna ocjena. Zato i ja vračam da će se cijene, koje su porasle iz špekulantskih razloga, vratiti na standardni paritet s ostalim poljoprivrednim robama, dok će se povećanje cijena zbog pada vrijednosti dolara korigirati rastom ili padom cijena u odnosu na vrijednost te valute na burzama – tvrdi Bilić, prema kojemu je u nas neizbježan pritisak na porast cijena, koji neće spriječiti ni činjenica da smo ovisnici o uvozu. Domaći proizvođači cijene, naime, korigiraju prema svjetskima, a na njih utječe i domaća monetarna politika kojom se aktiva banaka u proteklih 10 godina udvostručila, što znači da je, s obzirom na to da taj rast nije pratila i proizvodnja, više novca nego robe.

Stoga je, tvrdi Bilić, nužno već sada imati ekonomske mjere kojima se realno može usporiti ili onemogućiti rast cijena poljoprivrednih proizvoda, ako se to smatra zadaćom državne politike. No nje očito još nema, tako da i vremenske nepogode u 2010., povratak najnapučenijih zemalja u razvoju na pretkrizne stope gospodarskog rasta, a i utjecaj nesigurnosti u Egiptu, čine svoje. Pritom se ne smije zaboraviti ni utjecaj ekspanzivne monetarne politike na svjetskim robnim tržištima, koji dodatno dolazi do izražaja, kad se investitori okrenu ulaganjima na tržištu roba kako bi se zaštitili od bržeg rasta cijena, tzv. hedgingu, objašnjava Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Vlada bez alata

– Vlada RH nema previše alata da utječe na korekciju cijena kod privatnih tvrtki (koje su u ovome dijelu dominantne), osim apela i određenoga psihološkog pritiska. No, istina je da u isto vrijeme vlada rat cijenama kod najvećih lanaca te se ti lanci trude držati, barem u vrijeme akcija, cijene 100 najprodavanijih artikala na što povoljnijoj razini, kako bi potrošači nastavili dolaziti u njihove dućane te kupovali i (ne)prehrambene artikle koji imaju veću maržu i ne ulaze u osnovnu potrošačku košaricu – kaže Drago Munjiza iz konzultantske tvrtke Jakov Viktor. Tvrdi kako će, prema svim prognozama, u idućem razdoblju doći do znatnijeg povišenja cijena prehrambenih proizvoda, budući da rastu i cijene nafte i sirovina, a maloprodajni promet stagnira. Trgovački lanci u svijetu na to već odgovaraju otvaranjem malih formata (do 500 m2), gdje je moguće imati više cijene jer se u njima manje kupuje impulzivno, samo osnovno, a do njih kupcima, jer su u susjedstvu, ne treba automobil. Znači, ići će se češće u kupnju, ali po manje artikala, završava Munjiza.

Agencija UN-a za hranu jučer je objavila da su cijene hrane u siječnju diljem svijeta ponovno porasle. Indeks koji mjeri mjesečne promjene cijena košarice prehrambenih proizvoda koja uključuje žitarice, uljarice te mliječne proizvode, meso i šećer porastao je sedmi mjesec zaredom, dosegnuvši u siječnju rekordnu vrijednost od 230,7 bodova, u odnosu na 223,1 bod u prosincu. Snažno su porasle cijene žitarica, uljarica, mliječnih proizvoda i šećera, uz iznimku mesa, čije su cijene ostale nepromijenjene.

U nas je nekoliko pokazatelja iz 2010. upućivalo na rast cijena prehrambenih proizvoda u 2011. U trećem tromjesečju 2010. cijene biljnih proizvoda rasle su 11,7% na godišnjoj razini. Najviše su rasle cijene žitarica, koje su uvjetovale i snažniji rast cijena prehrambenih proizvoda. Ipak, da bi se rast troškova proizvodnje prenio na kupce, potrebna je stabilizacija potražnje, koja se prvo i dogodila u segmentima gdje je potražnja relativno neelastična te postoji mala mogućnost supstitucije – kazao je ekonomist Z. Šantić.